Reč ferĭastă - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
2397  ferĭastă  ferastră  прозор  ferĭastă (mn. ferĭeșć) [akc. ferĭastă] (i. ž.) — (tehn.) prozor ◊ ferĭasta ĭe gaura-n parĭaće pin kare tună viđiarĭa — prozor je otvor u zidu kroz koji ulazi svetlost ◊ kînd lumĭa a trait ăn borđiĭe, n-așćut đi ferĭeșć — kada su ljudi živeli u zemunicama, nisu znali za prozore ◊ kînd s-a dus turśi, a-nśeput sî fakă bîrnarĭață, ku ferestuĭś miś, la kare în luok đi stîklă a pus pĭaļe đi ĭed, kare a raso, a raso pănă nu s-a supțîĭat atîta đi s-a vaḑut pin ĭa — kada su Turci otišli, počeli su da dižu brvnare, sa malim prozorima, na koje je se stavljala jareća koža, koju su drali, drali dok se nije istanjila toliko da je postala providna ◊ la ferĭastă astăḑ sa pun feruanke — na prozor se danas stavljaju zavese ◊ a dat ku pĭatra, a spart ferĭasta — bacio kamen, razbio prozor ◊ ferĭasta đeșkisă, ferĭasta înkisă — prozor otvoren, prozor zatvoren ◊ sa uĭtă pi ferĭastăgleda kroz prozor ◊ ḑînḑîĭe đi frig supt ferĭastă, kă ńima no-l lasă înuntru — cvokoće od hladnoće pod prozorom, jer ga niko ne pušta unutra [Por.](Ima paremija!)[Vidi]

Reč ferĭastă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
88  aburit  aburit  замагљен  aburit (aburită) (mn. aburiț, aburiće) [akc. aburit] (prid.) — a. zamagljen ◊ stîkla la ferĭastă ĭe aburită, nu sa vĭađe pin ĭa ńimika — staklo na prozoru je zamagljeno, ne vidi se kroz njega ništa b. oparen, koji je bio izložen pari; navlažen parom ◊ n-a uskat rufiļi, numa ļ-a lasat aburiće în kutariță — nije osušila rublje, nego ga je ostavila vlažnog u korpi [Por.] ∞ abur  [Vidi]

2571  bau  bau  бау  bau [akc. bau] (uzv.) — (onom.) bau, uzvik kojim se plaše mala deca ◊ nu ći uĭta la babă supt krețan, kă akolo ĭe bau — nemoj da viriš babi pod krecan, tamo je bau ♦ var. bau-bau ◊ dakă n-adurmiț điluok, vińe bau-bau la ferĭastă, șî va manînkă — ako ne zaspite odmah, doći će bau-bau na prozor da vas pojede [Por.]  [Vidi]

894  bîzaĭkă  bâzaică  зунзара  bîzaĭkă (mn. bîzăĭś) [akc. bîzaĭkă] (i. ž.) — (ent.) zunzara, insekt koji leti i zuji ◊ tună pi ferĭastă o bîzaĭkă, o guangă vĭarđe, șî mi sa spumîntară kopiĭi, a ginđit kî ĭe vrun strîguoń — ulete kroz prozor neka zunzara, neka zelena buba, i uplašiše mi se deca, mislila su da je neki vampir [Por.] ∞ bîzai  [Vidi]

728  borđeĭ  bordei  земуница  borđeĭ (mn. borđaĭe) [akc. borđeĭ] (i. s.) — zemunica, vrsta primitivnog objekta za stanovanje koji je jednim delom ukopan u zemlju, burdelj ◊ borđeĭu n-avut ńiś o ferĭastăzemunica nije imala nijedan prozor [Crn.] ♦ dij. var. borđiĭ, borđeĭkă [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

856  buĭađe  buiede  биљка  buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastăjedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭmesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe — ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźakzemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.]   [Vidi]

1161  ćirik!  cirip  чирик  ćirik! [akc. ćirik] (uzv.) — (onom.) čirik, cvrkut, zvuk kojim se imitira oglašavanje malih ptica ◊ veńi o pasîrikă la ferĭastă, șă „ćirik-ćirik”, parke vrĭa să-m spună śe s-îm spună — dođe jedna ptičica na prozor, pa „čirik-čirik”, kao da hoće nešto da mi kaže ♦ var. ćićirik!, ćirip! [Por.]   [Vidi]

3218  darak  toc  шток  darak2 (mn. daraś) [akc. darak] (i. m.) — štok, ram na vratima ili prozoru ◊ daraku la ușă ĭe fakut đin triĭ blăń măĭ gruasă, înkeĭaće la kolțurĭ, șî prinsă đi pragu kăšî însus — štok na vratima je napravljen od tri deblje daske, spojene na krajevima, i uspravno zakovane za kućni prag ◊ în daraku ferĭeșći batuće sînt țîțîńiļi, kare țîn źamu ku stîkla — u prozorski štok uglavljene su šarke koje drže ram sa staklom [Por.] ∞ ferĭastă  [Vidi]

1596  đistrukat  descoperit  откривен  đistrukat (đistrukată) (mn. đistrukaț, đistrukaće) [akc. đistrukat] (prid.) — otkriven, bez pokrivača ◊ kînd duormĭ đistrukat lînga ferĭastă đeșkisă, ći prinđe tusă — kad spavaš otrkiven pored otvorenog prozora, uhvati te kijavica ♦ supr. astrukat [Por.] ∞ đistruka  [Vidi]

4891  înśețoșa  încețoșa  замаглити  înśețoșa (ĭuo ma înśețoșăḑ, ĭel sa înśețoșaḑă) [akc. înśețoșa] (gl. p. ref.) — zamagliti se ◊ stîkla la ferĭastă sa înśețoșaḑă đi aburĭ kare vińe đin kuĭnă — prozorsko staklo zamagljuje se od pare koja dolazi iz kuhinje [Por.] ∞ śață  [Vidi]

2439  kîta  câta  мало  kîta (pril.) — (za količinu) malo ◊ am kîta vrĭame đi tăĭnuit — imam malo vremena za razgovor ◊ fuź kîta măĭ înkoluo, sî puot șî ĭuo sî șîăd — beži malo još na tamo, da mogu i ja da sednem ◊ (u izr.) kîta-kîta — malo-malo; makar malo, bar malo ◊ în luok să fiĭe mĭarńik, ĭel kîta-kîta pă sa uĭtă pi ferĭastăumesto da bude miran, on malo-malo pa gleda kroz prozor ◊ makra kîta-kîta să fi bagat sama, n-a fi perit — da je barem makar malo obratio pažnju, ne bi poginuo ♦ up. kîtva [Por.] ∞ kît   [Vidi]

2949  mikućik  micutic ?  малецак  mikućik (mikućikă) (mn. mikućiś, mikućiśe) [akc. mikućik] (prid.) — (dem.) malecak, malečak, majušan ◊ o pîsarikă mikućikă veńi la ferĭastăjedna malecka ptičica došla je na prozor ◊ kopilaș mikućik, nuĭe înga đi șkuală — maleno detence, nije još za školu ◊ (folk.) fećiță mikućikă — maleno devojče ♦ var. mikuļeț [Por.] ∞ mik  [Vidi]

3219  pĭenđiră  fereastră  прозор  pĭenđiră (mn. pĭenđirĭ) [akc. pĭenđiră] (i. ž.) — prozor ◊ đișkiđe pĭenđira sî ĭasă fumu đin kasă — otvori prozor da izađe dim iz kuće ◊ înkiđe pĭenđira sî nu să baźe bîzîĺi în luntru — zatvori prozor da ne uđu muve unutra [Crn.] ♦ dij. sin. ferĭastă [Por.] ♦ dij. sin. ğam [Kmp.] ∞ ferĭastă  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź