| Reč ferĭastă u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 88 | aburit | aburit | замагљен | aburit (aburită) (mn. aburiț, aburiće) [akc. aburit] (prid.) — a. zamagljen ◊ stîkla la ferĭastă ĭe aburită, nu sa vĭađe pin ĭa ńimika — staklo na prozoru je zamagljeno, ne vidi se kroz njega ništa b. oparen, koji je bio izložen pari; navlažen parom ◊ n-a uskat rufiļi, numa ļ-a lasat aburiće în kutariță — nije osušila rublje, nego ga je ostavila vlažnog u korpi [Por.] ∞ abur | | [Vidi] |
|
|
|
| 2571 | bau | bau | бау | bau [akc. bau] (uzv.) — (onom.) bau, uzvik kojim se plaše mala deca ◊ nu ći uĭta la babă supt krețan, kă akolo ĭe bau — nemoj da viriš babi pod krecan, tamo je bau ♦ var. bau-bau ◊ dakă n-adurmiț điluok, vińe bau-bau la ferĭastă, șî va manînkă — ako ne zaspite odmah, doći će bau-bau na prozor da vas pojede [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 894 | bîzaĭkă | bâzaică | зунзара | bîzaĭkă (mn. bîzăĭś) [akc. bîzaĭkă] (i. ž.) — (ent.) zunzara, insekt koji leti i zuji ◊ tună pi ferĭastă o bîzaĭkă, o guangă vĭarđe, șî mi sa spumîntară kopiĭi, a ginđit kî ĭe vrun strîguoń — ulete kroz prozor neka zunzara, neka zelena buba, i uplašiše mi se deca, mislila su da je neki vampir [Por.] ∞ bîzai | | [Vidi] |
|
|
|
| 728 | borđeĭ | bordei | земуница | borđeĭ (mn. borđaĭe) [akc. borđeĭ] (i. s.) — zemunica, vrsta primitivnog objekta za stanovanje koji je jednim delom ukopan u zemlju, burdelj ◊ borđeĭu n-avut ńiś o ferĭastă — zemunica nije imala nijedan prozor [Crn.] ♦ dij. var. borđiĭ, borđeĭkă [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 856 | buĭađe | buiede | биљка | buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastă — jedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭ — mesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe — ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźak — zemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1161 | ćirik! | cirip | чирик | ćirik! [akc. ćirik] (uzv.) — (onom.) čirik, cvrkut, zvuk kojim se imitira oglašavanje malih ptica ◊ veńi o pasîrikă la ferĭastă, șă „ćirik-ćirik”, parke vrĭa să-m spună śe s-îm spună — dođe jedna ptičica na prozor, pa „čirik-čirik”, kao da hoće nešto da mi kaže ♦ var. ćićirik!, ćirip! [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3218 | darak | toc | шток | darak2 (mn. daraś) [akc. darak] (i. m.) — štok, ram na vratima ili prozoru ◊ daraku la ușă ĭe fakut đin triĭ blăń măĭ gruasă, înkeĭaće la kolțurĭ, șî prinsă đi pragu kăšî însus — štok na vratima je napravljen od tri deblje daske, spojene na krajevima, i uspravno zakovane za kućni prag ◊ în daraku ferĭeșći batuće sînt țîțîńiļi, kare țîn źamu ku stîkla — u prozorski štok uglavljene su šarke koje drže ram sa staklom [Por.] ∞ ferĭastă | | [Vidi] |
|
|
|
| 1596 | đistrukat | descoperit | откривен | đistrukat (đistrukată) (mn. đistrukaț, đistrukaće) [akc. đistrukat] (prid.) — otkriven, bez pokrivača ◊ kînd duormĭ đistrukat lînga ferĭastă đeșkisă, ći prinđe tusă — kad spavaš otrkiven pored otvorenog prozora, uhvati te kijavica ♦ supr. astrukat [Por.] ∞ đistruka | | [Vidi] |
|
|
|
| 4891 | înśețoșa | încețoșa | замаглити | înśețoșa (ĭuo ma înśețoșăḑ, ĭel sa înśețoșaḑă) [akc. înśețoșa] (gl. p. ref.) — zamagliti se ◊ stîkla la ferĭastă sa înśețoșaḑă đi aburĭ kare vińe đin kuĭnă — prozorsko staklo zamagljuje se od pare koja dolazi iz kuhinje [Por.] ∞ śață | | [Vidi] |
|
|
|
| 2439 | kîta | câta | мало | kîta (pril.) — (za količinu) malo ◊ am kîta vrĭame đi tăĭnuit — imam malo vremena za razgovor ◊ fuź kîta măĭ înkoluo, sî puot șî ĭuo sî șîăd — beži malo još na tamo, da mogu i ja da sednem ◊ (u izr.) kîta-kîta — malo-malo; makar malo, bar malo ◊ în luok să fiĭe mĭarńik, ĭel kîta-kîta pă sa uĭtă pi ferĭastă — umesto da bude miran, on malo-malo pa gleda kroz prozor ◊ makra kîta-kîta să fi bagat sama, n-a fi perit — da je barem makar malo obratio pažnju, ne bi poginuo ♦ up. kîtva [Por.] ∞ kît | | [Vidi] |
|
|
|
| 2949 | mikućik | micutic ? | малецак | mikućik (mikućikă) (mn. mikućiś, mikućiśe) [akc. mikućik] (prid.) — (dem.) malecak, malečak, majušan ◊ o pîsarikă mikućikă veńi la ferĭastă — jedna malecka ptičica došla je na prozor ◊ kopilaș mikućik, nuĭe înga đi șkuală — maleno detence, nije još za školu ◊ (folk.) fećiță mikućikă — maleno devojče ♦ var. mikuļeț [Por.] ∞ mik | | [Vidi] |
|
|
|
| 3219 | pĭenđiră | fereastră | прозор | pĭenđiră (mn. pĭenđirĭ) [akc. pĭenđiră] (i. ž.) — prozor ◊ đișkiđe pĭenđira sî ĭasă fumu đin kasă — otvori prozor da izađe dim iz kuće ◊ înkiđe pĭenđira sî nu să baźe bîzîĺi în luntru — zatvori prozor da ne uđu muve unutra [Crn.] ♦ dij. sin. ferĭastă [Por.] ♦ dij. sin. ğam [Kmp.] ∞ ferĭastă | | [Vidi] |
|
|