Reč fĭeru nije obrađena kao osnovna reč!

Reč fĭeru u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
552  baća  bate  бити (се)  baća (ĭuo bat, ĭel baće) [akc. baća] (gl. p. ref.) — 1. a. biti (se), tući (se), mlatiti (se); zabijati, sabijati; gađati; kovati; udarati ◊ baće kopilu luĭ — tuče svoje dete ◊ baće vaka — bije kravu ◊ baće pîăsîrĭ ku prașća — gađa ptice praćkom ◊ baće țapă đi klańe — zabija stožer za plast ◊ baće pruńiļi — mlati šljive ◊ baće pasuĭu s-îl skuată đin postaĭka — mlati pasulj da ga odvoji od mahune ◊ baće fĭeru înśintat — kuje vrelo gvožđe b. aplaudirati ◊ baće đin palmĭe — pljeska rukama, aplaudira 2. igra ◊ baće puarka — igra svinjicu ◊ baće luopta — igra fudbal ◊ baće ruopîta — igra ropotu (vrsta orske igre) 3. duvati, padati (za prirodne pojave) ◊ baće vîntu — duva vetar ◊ baće bruma — pada slana ◊ baće pĭatra — pada grad 4. (fig.) ◊ baće drumu đi źaba — (dosl.) „bije” put za badava: uzalud putuje; putuje samo da mu dupe vidi put ◊ baće ļimba đi đinț, da ńima nu askultă — mlati zube jezikom, a niko ga ne sluša ◊ baće žuok — zbija šale, ismejava [Crn.] ◊ bată-l śĭerĭu — (klet.) ubilo ga nebo ◊ bată-l dumńeḑîu — (klet.) ubio ga gospod bog [Por.] ♦ dij. var. baťa [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1913  fĭer  fier  гвожђе  fĭer (mn. fĭară) [akc. fĭer] (i. s.) — gvožđe, metal ◊ fakut đi fĭer — izrađen od gvožđa; gvozden; metalan ◊ fĭer đi plug — raonik ◊ tare ka fĭerujak, čvrst kao gvožđe ◊ fĭer fĭerbinće — vrelo gvožđe [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3222  grĭeu  greu  тежак  grĭeu1 (grĭă) (mn. grĭeĭ, grĭeaļe) [akc. grĭeu] (prid.) — težak 1. (za materiju) koji ima težinufĭeru ĭe grĭeu, ama plumbu ĭe șî măĭ grĭeu — gvožđe je teško, ali je olovo još teže ◊ pĭatră grĭa n-o rađiś ļesńe — težak kamen ne podižeš lako 2. (psih.) koji ima tešku narav ◊ n-a putut să traĭaskă ku ĭel, kă avut narau grĭeu — nije mogla da živi sa njim, jer je imao tešku narav 3. (za atmosferu) teško vreme ◊ duraĭala a dus nuvirĭ grĭeĭ, ku pĭatră — grmljavina je donela teške oblake, sa gradom 4. (za sudbinu) težak, tegoban život ◊ pomînćanu are traĭ măĭ grĭeu đikît oĭarĭu — zemljoradnik ima teži život od stočara ♦ supr. ușuor [Por.]  [Vidi]

5590  înkonveĭală  încovoială  савијање  înkonveĭală (mn. înkonveĭaļe) [akc. înkonveĭală] (i. ž.) — (ret.) savijanje, krivljenjefĭeru nu sufîră prĭa multă înkonveĭală — gvožđe ne trpi previše savijanja [Por.] ∞ koveĭ  [Vidi]

2129  pribuoĭ  priboi2  пробојац  pribuoĭ2 (mn. pribuaĭe) [akc. pribuoĭ] (i. s.) — (tehn.) probojac, metalni klin za bušenje rupa ◊ ku pribuoĭu sa îngăura fĭeru dă potkuave, îngaurĭ pļieku, șî alće ferariĭ — probojcem bušiš rupe u potkovici, u plehu, i u drugim metalima [Hom.] ◊ tata a lukrat la rudńik în Arnaglaua șî la pribuoĭ ĭa măĭ ḑîs șî duorn — otac je radnio u rudniku u Runoj Glavi, i probojac je zvao i „dorn” (Rudna Glava) [Por.]  [Vidi]

5836  ruźină  rugină  рђа  ruźină (mn. ruźiń) [akc. ruźină] (i. ž.) — 1. (o metalu) rđa ◊ ruźina ĭe buala fĭeruluĭ, roșața kare manînkă fĭeru kînd stă mult în suđală — rđa je bolest metala, crvenilo koje jede metal kad stoji dugo na vlazi 2.(fig.) (o karakteru) rđav čovek ◊ n-am uokĭ să-l măĭ văd, kî ĭe mare ruźină — nema oči da ga više vidim, jer je velika rđa [Por.]   [Vidi]

5837  ruźińi  rugini  рђати  ruźińi (ĭuo ruźińesk, ĭel ruźińașće) [akc. ruźińi] (gl. p.) — rđati; zarđatifĭeru kînd stă mult afară la suare șî la suđală, ruźińașće ĭuta — gvožđe koje dugo stoji napolju na suncu i vlazi, brzo rđa [Por.] ∞ ruźină  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź