| Reč burkă u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 1081 | aluna voĭńiśaskă | ? | војнички лешник | aluna voĭńiśaskă (mn. aluńе voĭńiśĭeșć) [akc. aluna voĭńiśaskă] — (ver.) vojnički lešnik, lešnik uzbran u ponoć na Preobraženje i pripremljen kroz poseban magijski postupak, koji muškarci nose sa sobom kada polaze u rat, jer se veruje da ima moć da zaštiti ljudsko telo od metka ♦ sin. aluna đeskîntată — prebajani lešnik ♦ var. izg. vuoĭńiśaskă, voĭńiśĭaskă [Por.] ∞ alun | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 866 | Burkeșuońi | Burcaș | Буркешони | Burkeșuońi [akc. Burkeșuońi] (i. m.) — (antr.) Burkešoni, Burkešići, (dosl.) „Kapitić”, staro vlaško prezime u Tandi, koje je nastalo od reči burka- kaput”, zbog toga što je rodonačelnik ove familije jedini u selu imao kaput, deo nošnje koji su nosili samo bogatiji ljudi ◊ Burkeșo-l batrîn a veńit în Tanda đin Kļuś, ș-a fakut borđiĭ la Kraku uokńi, supt Guol — najstariji Burkeš je došao u Tandu iz Ključa, i napravio zemunicu na Kraku okni, pod Deli-Jovanom ◊ Burkeșuońi au mulće krĭenź, kare s-a poļikrit dupa kopiĭi, or dupa ńepuoțî-luĭ: alu Stoĭan Burkeș, alu Ńițu Burkeș, alu Dumitru Burkeș, alu Žîuku Burkeș ... — Burkešoni imaju mnogo grana, koje se prezivaju prema njegovim sinovima ili unucima: od Stojana Burkeša su Stojanovići, od Nice Burkeša - Niculovići, od Živka Burkeša - Živkovići .. ♦ var. burkaș, burkiș [Por.] ∞ burkă | | [Vidi] |
|
|
|
| 6264 | ćurk | chiurc | прслук | ćurk (mn. ćurkurĭ) (i. m.) — prsluk, ćurak ◊ ćurku ĭe un fĭeļ dă țoală kare samînă la burkă fara mîńiś — ćurk je deo odeće koji liči na sako bez rukava ◊ ćurku sa puaće faśa dîn pĭaļe dă uaĭe, atunśa samînă la kožuok — ćurk se može praviti od ovčje kože, tada liči na kožuh ◊ ćurku ĭe țuală omeńaskă șă muĭerĭaskă — ćurk je i muško i žensko odelo [Hom.] ♦ dij. sin. bîĭbarak [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5884 | îmbrîkamînt | hainele | одело | îmbrîkamînt (mn. îmbrîkamînće) [akc. îmbrîkamînt] (i. s.) — odelo ◊ îmbrîkamînt kuprinđe tuot śe uomu înbrakă: đi la kimĭașă șî izmĭańe, pănă la burkă șî kaśulă — odelo čini sve što čovek oblači: od košulje i gaća, do kaputa i šubare ◊ afară ĭe tare frig, da ĭel a pļekat ku îmbrîkamînt supțîre — napolju je jako hladno, a on je pošao u tankoj odeći ♦ var. înbrîkamînt [Por.] ∞ îmbraka | | [Vidi] |
|
|
|
| 5226 | puzanarĭ | buzunar | џеп | puzanarĭ (mn. puzanare) [akc. puzanarĭ] (i. s.) — džep na odeći ◊ puzanarĭ ĭe un fĭeļ đi pungă kusută pi țuală în kare sa țîn mîńiļi kînd ĭe frig, or kĭesu ku bań, or alt marunțîș — džep je vrsta kese ušivene na odeći u koju se drže ruke kad je hladno, ili kesa s novcem, ili druge sitnice ◊ puzanarĭ guol — prazan džep ◊ puzanarĭu lu toĭa — tuđi džep ◊ puzanarĭ la pîntaluoń — džep na pantalonama ◊ puzanarĭu lu burkă — džep kaputa ♦ var. pîzanarĭ, păzînar; (Tanda: pazanarĭ, păznarĭ) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4559 | skutura | scutura | трести | skutura (ĭuo skutur, ĭel skutură) [akc. skutura] (gl. p. ref.) — 1. (tehn.) tresti, stresti, istresti ◊ tata skutură prunu, da kopiĭi adună pruńiļi đi pu žuos în kuafe, ļi duk în kîzańiĭe șî ļi varsă-n kadă — otac trese šljivu, a dace skupljaju šljive sa zemlje u kofe, nose ih u kazanicu i sipaju u kacu ◊ nu-l lasă în koļibă pănă nu skutură tuata zapada đi pi burkă — ne pušta ga u kući dok ne otrese sav sneg sa kaputa 2. (med.)(psih.) doživeti stres ◊ spuńe kă la Morminț-aĭ Batrîń a vaḑut moruońi, șî atîta s-a skuturat đi frikă đi doă ḑîļe n-a ĭeșît đin koļibă — kaže da je kod Starog Groblja videla vampire, pa se toliko potresla od straha da dva dana nije izlazila iz kuće ♦ sin. zgîndîra [Por.] | | [Vidi] |
|
|