Reč blăńi nije obrađena kao osnovna reč!

Reč blăńi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3283  înkeĭat  încheiat  спајање  înkeĭat1 (mn. înkeĭaturĭ) [akc. înkeĭat] (i. s.) — 1. (tehn.) spajanje, sastavjlanje, sklapanje ◊ asta fĭeļ đi înkeĭat blăńiļi nuĭe bun — ovaj način spajanja dasaka nije dobar 2. (za kalendar) (zast.) kraj, svršetak vremenskog ciklusa ◊ abĭa așćetarîm înkeĭatu anuluĭ — jedva dočekasmo svršetak godine [Por.] ∞ înkeĭa  [Vidi]

5987  înkeĭat  încheiat  спојен  înkeĭat2 (înkeĭată) (mn. înkeĭaț, înkeĭaće) [akc. înkeĭat] (prid.) — (tehn.) spojen, sastavljen; zaključanblăńiļi în astal sînt înkeĭaće bińe, șî înțîpeńiće ku piruańe lunź — daske na stolu su dobro sastavljene, i učvršćene dugačkim ekserima [Por.] ∞ kĭaĭe   [Vidi]

3282  înkeĭatură  incheietură  зглоб  înkeĭatură (mn. înkeĭaturĭ) [akc. înkeĭatură] (i. ž.) — 1. (anat.) zglob ◊ înkeĭatură ĭe luok unđe la žuaviń sa-nkĭaĭe uasîļi — zglob je mesto gde se kod životinja spajaju kosti ◊ înkeĭatură la mînă — ručni zglob ◊ înkeĭatură la piśuor — nožni zglob 2. (tehn.) spoj, sastav ◊ fundu la kadă s-a đizlipit la înkeĭatură blăńilor — dance na kaci razlepilo se na sastavu dasaka [Por.] ∞ kĭaĭe  [Vidi]

3158  întămpinare  întâmpinare  састав  întămpinare (mn. întămpinărĭ) [akc. întămpinare] (i. ž.) — (tehn.) sastav, spoj ◊ bun s-a-nkeĭat blăńiļi, întămpinarĭa gata nu sa vĭađe — dobro su se spojile daske, spoj se gotovo ne vidi ◊ numa sî sa măĭ ńićeḑaskă întămpinărĭļi, șî astalu ĭe gata — samo da se još izglade spojevi, i sto je gotov [Stig] ∞ întămpina  [Vidi]

3159  întămpinat  întâmpinat  састављен  întămpinat (întămpinată) (mn. întămpinaț, întămpinaće) [akc. întămpinat] (prid.) — (tehn.) sastavljen, spojenblăńiļi în astal sînt întămpinaće ku șîpurĭ — daske u stolu spjene su šipovima [Stig] ∞ întămpina   [Vidi]

2982  lat  lat  широк  lat (lată) (mn. laț, laće) (prid.) — (za površi) širina ◊ blană lată žumataće đi mĭetîr, da đi lungă, ḑîaśe — daska široka pola metra, a dugačka deset ◊ kît ĭe śeva đi lat, s-a mîsurat vrodată ku palma, șî s-a spus: o palmă đi lat, doă pălmĭ ... — koliko je nešto široko, merilo se nekada dlanom, pa se govorilo: jedan dlan širine, dva dlana ... ◊ lat ku larg nuĭe tuot o masură: đi lațîmĭa pînḑî or a blăńi, sa ḑîśe „lat”, da đi larźimĭa drumuluĭ, or alu gaura vasuluĭ, sa ḑîśe „larg” — „lat” i „larg” nisu iste mere: za širinu platna ili daske, kaže se „lat”, a za širinu puta, ili otvora nekog suda, kaže se „larg” ♦ supr. îngust ♦ up. larg [Por.]  [Vidi]

2884  mižluok  mijloc  средина  mižluok (mn. mižluaśe) [akc. mižluok] (i. s.) — sredina 1. mesto na polovini nečega ◊ nu mînă karu pin mižluoku drumuluĭ — nemoj voziti kola sredinom puta ◊ a fakut gaura la mižluoku blăńiizbušio je rupu na sredini daske ◊ balta ĭe la mižluok măĭ adînkă — bara je na sredini najdublja 2. položaj između dve strane ◊ muma a durmit đi đirĭapta, tata đi stînga, da ĭuo la mižluok, întra iĭ — majka je spavala sa desne strane, otac sa leve, a ja u sredini, između njih [Por.]  [Vidi]

4455  skîrțaĭală  scârțâială  шкрипа  skîrțaĭală (mn. skîrțaĭaļe) [akc. skîrțaĭală] (i. ž.) — škripa, škripanje ◊ uom mare, blăńiļi în patus uskaće, numa skîrțaĭala s-auđe pănă ĭel mîńiuos trăiră pin suobă — čovek kupan, daske u podu suve, samo se škripanje čuje dok on ljutit šeta po sobi ◊ đin skîrțîĭe ĭasă skîrțaĭală, da đin skîrțuańe, skîrțońală — od „škripi” dolazi reč „škripa”, a od „škripnje” ĭe „škripanje” ♦ var. skîrțońală [Por.] ∞ skîrț  [Vidi]

6130  strîngatuare  strângătoare  стега  strîngatuare (mn. strîngatuorĭ) [akc. strîngatuare] (i. ž.) — (tehn.) stega ◊ strîngatuarĭa ĭe alatu tișlerĭesk — stega je stolarski alat ◊ în strîngatuare s-a strîng blańiļi înžgĭebuiće șî tutkaļiće, sî sa aduńe întru-una, șî sî sa înțăpeńaskă — u stegi se stežu tutkalisane i užljebljene daske, da se spoje u jednu, i učvrsteblăńiļi sa adună șî s-a strîng în strîngatuarĭe kînd tișleru faśe blăń đi astaļe, kare trăbe să fiĭe larź, da așa nu puot sî sa skuată đin un tutuk — daske se spajaju i stežu u stegi kada stolar pravu daske za stolove, koje moraju biti široke, a takve se ne mogu izrezati iz jednog trupca [Por.] ∞ strînźa  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź