Reč balaur - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
573  balaur  balaur  смук  balaur (mn. balaurĭ) [akc. balaur] (i. m.) — smuk, neotrovna zmija (Zamenis longissima); blavor ◊ am vaḑut un balaur đi duauă mĭetîrĭe — video sam smuka od dva metra [Crn.] ♦ dij. sin. șîarpe [Por.] ♦ dij. var. palaur ♦ (demin.) palaurel — (demon.) zmaj, blavor (Prahovo) [Kmp.] [Vidi]

Reč balaur u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
5971  împuĭa  împuia  украшавати  împuĭa (ĭuo împuĭ, ĭel împuĭe) [akc. împuĭa] (gl. p. ref.) — 1. ukrašavati, šarati ◊ mĭ-a țasut muma kimĭașă đi in, ș-akuma o împuĭe ku puĭ kare au tuoț baĭețî — izatkala mi mati košulju od lana, a sada je ukrašava šarama kakve imaju svi momci 2. izleći mladunce, ispiliti se ◊ în șărpariĭa a mare vara-sta atîta s-a împuĭat balauri đi fiuorļi ći ĭau kînd iĭ vĭeḑ kum ḑak la suare — u velikom zmijarniku ovog leta toliko su se ispilili smukovi, da te jeza hvata kad ih vidiš kako se izležavaju na suncu ♦ var. înpuĭa [Por.] ∞ puĭ  [Vidi]

5190  înćins  întins  испружен  înćins (înćinsă) (mn. înćinș, înćinsă) [akc. înćins] (prid.) — 1. ispružen ◊ a gasît balauru, gros ka mînă, ḑaśe înćins supt skărĭ, nu l-a omorît kă aĭa ĭe vilva kășî — našli su smuka, debelog ko ruka, leži ispružen pod stepeništem, nisu ga ubili jer je to duh kuće 2. nastavljen, produžen ◊ lukru n-a fuost nou numa înćins aăla đin ḑîua đi-ntîń — posao nije bio nov nego samo nastavljen onaj od prethodnog dana (Tanda) [Por.] ∞ înćinźe   [Vidi]

5371  îngițî  înghiți  гутати  îngițî (ĭuo îngit, ĭel îngiće) [akc. îngițî] (gl. p. ref.) — gutati, progutati ◊ dupa śe sa mĭastîkă bun în gură, mînkara sa îngiće — kad se dobro sažvaće u ustima, hrana se progutabalauru puaće să îngită șokîćiļi întrĭeg — smuk može da proguta celog miša [Por.] ∞ gît  [Vidi]

3041  nopîrkă  napîrcă  змија  nopîrkă (mn. nopîrś) [akc. nopîrkă] (i. ž.) — (zool.) zmija (Vipera berus) ◊ nopîrkă veńinuasă — zmija otrovnica ◊ nopîrkă ku obrańe — zmija šarka ◊ ala kășî — kućna zmija ◊ nopîrkă đi apă — vodena zmija, belouška ◊ nopîrkă moțată, puĭkă moțată — poskok ◊ în marta în luok đi „nopîrkă” sa ḑîśe „đ-aļi lunź” — u martu se umesto „zmija” kaže „one duge” ◊ măĭ grĭa sîrbatuare alu nopîrś ĭe Pobražîmĭa, atunśa nu kućaḑă ńiś ața sî sa ļiaźe đi rău luor — najstrožiji zmijski praznik je Preobraženje, tada ne sme ni konac da se uveže u strahu od njih ◊ alunu ĭe nașu nopîrśilor, șî kînd o lovĭeșć ku bîtu đ-alun, nopîrka muare đi rușîńe — leska je zmijski kum, i kad je udariš leskovim štapom, ona umre od stida ♦ up. șîarpe, balaur [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3039  șîarpe  șărpe  смук  șîarpe (mn. șărpĭ) (i. m.) — (zool.) smuk (Zamenis longissima) ◊ șîarpiļi ku balauru ĭe tuot una — smuk i blavor je jedno isto ◊ șîarpiļi ĭe un fĭeļ đi nopîrkă ńiveńinuasă — smuk je vrsta neotrovne zmije ◊ șîarpiļi nu muśkă, numa baće ku kuada — smuk ne ujeda nego mlati repom ◊ sa puvestîașće kă șîarpiļi suźe vaka ku lapće — priča se da smuk siše kravu sa mlekom ♦ sin. balaur ♦ up. nopîrkă, orbĭaće [Por.] ∞ balaur  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź