| Reč bașćauă u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 3672 | bașťa | grădină | башта | bașťa (mn. bașťeļe) [akc. bașťa] (i. ž.) — bašta ◊ ma duk în bașťa să skot ťapă — idem u baštu da izvadim luk [Kmp.] ♦ dij. var. baśauă [Crn.] ♦ dij. var. bașćauă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 569 | baśauă | grădină | башта | baśauă (mn. baśaļе) [akc. baśauă] (i. ž.) — bašta ◊ în baśauă am pus varḑă, piparkă, kîta praz, busuĭuok șî fluorĭ đi tuamnă — u bašti sam posadila kupus, papriku, malo praziluka, bosiljak i hrizanteme [Crn.] ♦ dij. var. bașćauă ♦ sin. građină [Por.] ♦ dij. var. bașťa [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 570 | baśelarĭ | grădinar | баштован | baśelarĭ (mn. baśelarĭ) [akc. baśelarĭ] (i. m.) — baštovan, lice koje se bavi uzgojem i prodajom povrća ◊ kumparaĭ rasad đi la baśelarĭ — kupih rasad od baštovana ◊ la baśelarĭ sînt bukaćili mîĭ skumpĭe — kod baštovana je povrće skuplje [Crn.] ♦ dij. var. bîșćelarĭ [Por.] ∞ bașćauă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3078 | ćuok | ciuc | копица ? | ćuok4 (mn. ćuokurĭ) [akc. ćuok] (i. m.) — (tehn.) kopica ? ◊ ćuok ĭe sapă mikă, ku kuarńe or fara ĭaļe, đi sapat în bașćauă — kopica je mala motika, sa rogovima ili bez njih, za kopanje u bašti [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1672 | đispreunat | despreunat | растављен | đispreunat (đispreunată) (mn. đispreunaț, đispreunaće) [akc. đispreunat] (prid.) — rastavljen, razdvojen; odvojen, otkačen, odvaljen ◊ tuata ḑîua stă baskiĭa-ĭa đispreunată đi la șćiump, șă puorśi sluobîd tună-n bașćauă — ceo dan stoji ona baskija odvaljena od stuba, i svinje slobodno ulaze u baštu [Por.] ∞ đispreuna | | [Vidi] |
|
|
|
| 1643 | đizgrađit | dezgrădit | неограђен | đizgrađit (đizgrađită) (mn. đizgrađiț, đizgrađiće) [akc. đizgrađit] (prid.) — neograđen, prostor koji bi trebalo da bude ograđen i zaštićen, a nije ◊ nu lasa bașćauă đizgrađită, kă tună vićiļi șî fak șćietă — ne ostavljaj baštu neograđenu, jer ulazi stoka i pravi štetu [Por.] ∞ đizgrađi | | [Vidi] |
|
|
|
| 2286 | fluarĭa turśiaskă | ruși-de-toamnă | лепа Ката | fluarĭa turśiaskă [akc. fluarĭa-turśiaskă] (sint.) — (bot.) lepa Kata (Callistephus chinensis), šimirezla, (dosl.) „turski cvet” ◊ fluarĭa turśiaskă krĭașće în bașćauă, înfuare tuamna — lepa Kata raste u bašti, cveta u jesen ♦ var. fluarĭa turkuluĭ ◊ fluarĭa turkuluĭ sa kuļiaźe, sa uskă, șî kînd trîabe sa duśe la morminț, unđe sa dîă đi pomană la-ĭ muorț — lepa Kata se bere, suši, i kad zatreba nosi se na groblje, gde se namenjuje mrtvima [Por.] ∞ fluare | | [Vidi] |
|
|
|
| 14 | grăďină | grădină | градина | grăďină (mn. grăďiń) [akc. grăďină] (i. ž.) — gradina, bašta ◊ s-a dus kopiĭi ďe a kas, n-a pus ńimik în graďină — deca otišla od kuće, u gradini nije posađeno ništa [Kmp.] ♦ dij. var. građină ◊ građina ĭe bașćauă lînga kasă, îngrađită pintru viće șî puorś — gradina je bašta pored kuće, ograđena zbog stoke i svinja [Por.] ♦ dij. var. garđină [Buf.] ∞ bașćauă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4672 | sađi | sădi | садити | sađi (ĭuo sađesk, ĭel sađașće) [akc. sađi] (gl. p.) — (agr.) saditi ◊ muma sađiașće rasad în bașćauă — majka sadi rasad u bašti ◊ dupa dĭeda a ramas mulće puame sađiće đi mîna luĭ — iza dede su ostale mnoge voćke zasađene njegovom rukom ♦ up. sîmana [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2315 | smidaruĭkă | crizantemă | хризантема | smidaruĭkă (mn. smidaruĭś) [akc. smidaruĭkă] (i. ž.) — (bot.) hrizantema (Chrysanthemum indicum) ◊ smidaruĭka ĭe fluare đin bașćauă; înfulare tuamna, are fluorĭ în tuaće fĭelurĭ: albĭe, vînîće. ruoșîĭe, bilovinś, galbińe — hrizantama je baštensko cveće; cveta u jesen, ima cvetove svih boja: bele, plave, crvene, ljubičaste, žute ◊ babiļi uskă smidaruĭśiļi, sî aĭbe pista ĭarnă fluorĭ đi dus la morminț — babe suše hrizanteme, da imaju preko zime cveće za nošenje na groblje [Por.] ♦ dij. sin. krizantemă (Manastirica, Mlava) [Mlava] | | [Vidi] |
|
|