| Reč alt u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 264 | aduśa | aduce | доносити | aduśa (ĭuo aduk, ĭel aduśe) (gl.) — 1. donositi, prinositi, nanositi ◊ aduk kĭaĭa đin luok — donosim ključ s mesta ◊ aduśe minća — (fig.) prisećati se; dolaziti k pameti [Crn.] ◊ kopiļe, sî-ț aduś minća la luok, kî n-o sî će petrĭeś bun — dete, prizovi se k pameti, jer nećeš dobro proći 2. ličiti, sličiti (za poređenje); slagati se (za boje) ◊ aduśe unu ku altu — liči jedno na drugo; slaže se jedno s drugim ◊ în kînćik trîabe sî sa adukă vuorbiļi ku vĭarsîku — u pesmi treba da se slažu reči i melodija [Por.] ♦ dij. var. aduča [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 979 | aĭduśiĭe | haiducie | хајдучија | aĭduśiĭe (mn. aĭduśiĭ) (i. ž.) — hajdučija, hajdukovanje; odmetanje od vlasti; odmetništvo; razbojništvo ◊ n-a putut în alt fĭeļ: turśi fak rîaļe, iĭ - aĭt - în aĭduśiĭe — nije se moglo drugačije: Turci čine zla, oni - hajd - u hajdučiju ♦ sin. oțîĭe [Por.] ∞ aĭduk | | [Vidi] |
|
|
|
| 4176 | aĭlalt | alalt | друго | aĭlalt (aĭlaltă) (mn. aĭlalț, aĭlalće) [akc. aĭlalt] (prid.) ● v. alalt [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 2715 | alalalt | alălalt | друго | alalalt (alalaltă) (mn. alalalț/aĭlalalț, alalalće/aĭlalalće) [akc. alalalt] (prid.) — drugo, ostalo ◊ s-a đisparțît șî s-a promîritrat, șî ku alalalt uom a trait bińe — razvela se i preudala, i sa drugim čovekom je živela dobro ◊ a omorît lumĭa, șî a fakut mulće đ-alalalće rîaļe — ubijao je ljude, i činio mnogo kojih drugih zala ♦ var. alalt, aĭlalt [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 2714 | alalt | alalt | друго | alalt (alaltă) (mn. alalț, alalće) (prid.) — drugo, ostalo ◊ alaltă vrĭame a fuost atunśa — drugo vreme je bilo tad ◊ đ-alalt lukru nu sa prinđe, numa șîađe șî bĭa — za drugi posao se ne hvata, samo sedi i pije ◊ aĭa mĭ-aĭ spus, spuńem alalt śeva śe ma ĭastă nou pi la vuoĭ? — to si mi rekao, kaži mi drugo šta ima novo kod vas? ♦ / skr. < alalalt ♦ var. aĭlalt [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 426 | alaltăĭerĭ | alaltăieri | прекјуче | alaltăĭerĭ [akc. alaltăĭerĭ] (pril.) — prekjuče, pre dva dana ◊ ĭo alaltăĭerĭ am kosît, ĭerĭ am întuors fînu, da astîḑ l-am adunat — prekjuče sam kosio, juče sam prevrtao seno, a danas sam ga sakupio [Crn.] ♦ dij. var. alaltîĭerĭ [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 427 | alaltăsară | alaltăseară | прексиноћ | alaltăsară [akc. alaltăsară] (pril.) — preksinoć, uoči jučerašnjeg dana ◊ alaltăsară am fuost la uoră — preksinoć sam bio na igranci ♦ / alaltă „drugo”+ sară „veče” [Crn.] ♦ var. alaltîsară [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 1774 | alaltîĭerĭ | alaltăieri | прекјуче | alaltîĭerĭ [akc. alaltîĭerĭ] (pril.) — prekjuče, pre dva dana ◊ alaltîĭerĭ fu vrĭamĭa bună đi kosît — prekjuče beše lepo vreme za kosidbu ♦ var. alalaltîĭerĭ [Por.] ♦ dij. var. alaltăĭerĭ [Crn.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 1775 | alaltîsară | alaltăseară | прексиноћ | alaltîsară [akc. alaltîsară] (pril.) — preksinoć, uoči jučerašnjeg dana ◊ đ-alaltîsară pluaĭa țîńe una într-una — od preksinoć kiša neprestano pada ♦ up. sară [Por.] ♦ dij. var. alaltăsară [Crn.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 401 | alčeva | altceva | друго нешто | alčeva [akc. alčeva] (zam.) — drugo nešto [Kmp.] ∞ altśeva | | [Vidi] |
|
|
|
| 325 | altadată | altădată | други пут | altadată [akc. altadată] (pril.) — drugi put, drugom prilikom, u (neko) drugo vreme, koje nije određeno u odnosu na sadašnji trenutak ♦ / alta + dată ◊ lasă, gaćim lukru altadată — pusti, završićemo posao drugi put [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 501 | altar | altar | олтар | altar (mn. altarе) [akc. altar] (i. s.) — oltar [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 331 | altauară | altăoară | други пут | altauară [akc. altauară] (pril.) — (po) drugi put, u drugom momentu, u drugo vreme ◊ vińe đi altauară să gaćaskă lukru — doći će drugi put da završi posao ◊ îț spun đi altauară kî nuĭe bun aĭa śe faś — govorim ti po drugi put da nije dobro to što radiš ♦ var. altuorĭ [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 3604 | altfĭaļ | altfel | другачије | altfĭaļ [akc. altfĭaļ] (pril.) ● v. altfĭeļ [Crn.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 332 | altfĭeļ | altfel | другачије | altfĭeļ [akc. altfĭeļ] (pril.) — drugačije, na drugi način, u drugoj formi; različito ♦ / alt — drugo + feļ — fela, vrsta, forma, način ◊ fakut altfĭeļ — drugačiji (po izgledu ili načinu nastanka) ◊ în altfĭeļ — na drugi način, drugačije [Por.] ♦ var. altfĭaļ — druga vrsta ◊ ĭeĭ sînt altfĭaļ đi lume — oni su druga vrsta ljudi ◊ altfĭaļ đi strugurĭ — druga vrsta grožđa [Crn.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 326 | altînkоtruo | alt-încotro | безизлаз | altînkоtruo [akc. altînoktruo] (pril.) — (fig.) bezizlaz, kada se nema kud, kad ne postoji drugi izlaz iz neke situacije ♦ / alt — drugo + înkotro — kuda ◊ naĭ altînoktro sî fuź — nemaš kuda da bežiš [Por.] ∞ kotruo | | [Vidi] |
|
|
|
| 327 | altkînd | altcândva | другом приликом | altkînd [akc. altkînd] (pril.) — drugom prilikom, drugi put, u (neko) drugo vreme u odnosu na sadašnje ♦ / alt — drugo + kînd — kada ◊ gaćim lukru akuma, kî altkînd nu sa șćiĭe śe o să fiĭe — završimo posao sada, u drugoj prilici ne zna se šta će biti ♦ var. altkîndva [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 3636 | altkîndva | altcândva | другом приликом | altkîndva [akc. altkîndva] (pril.) ● v. altkînd [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 320 | altkum | altkum | другачије | altkum (mn. altkum) [akc. altkum] (pril.) — drugačije, na drugi način ◊ altkum a fuost vrodată — drugačije je nekada bilo [Crn.] ◊ dakă șćiĭ altkum, fă, dakă nu: taś — ako znaš drugačije, uradi, ako ne: ćuti ♦ var. altkumva [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 2901 | altkumva | alcumva | друкчије | altkumva [akc. altkumva] (pril.) — drukčije, drugačije, na drugi način ◊ ĭuo am așćetat să fiĭe trĭaba-sta altkumva rașîtă, da nu așa — ja sam očekivao da će ovaj problem biti drukčije rešen, a ne ovako ♦ var, altkum ♦ sin. altfĭeļ [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 328 | altśeva | altceva | друго нешто | altśeva [akc. altśeva] (zam. neodr.) — drugo nešto, drugo šta ♦ var. altśuava ♦ / alt — drugo + śeva — nešto ◊ a ginđit la altśeva — mislio je na nešto drugo ♦ (skr.) altśe [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 329 | altśińe | altcineva | неко други | altśińe [akc. altśińe] (zam. neodr.) — neko drugi, neka druga osoba ♦ var. altśińeva ♦ / alt — drugi + śińe — neko ◊ vinu tu, să nu vină altśińe — dođi ti, da ne dođe neko drugi [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 3638 | altśińeva | altcineva | неко други | altśińeva [akc. altśińeva] (zam. neodr.) ● v. altśińe [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 3637 | altśuava | altceva | друго нешто | altśuava [akc. altśuava] (pril.) ● v. altśeva [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 593 | altui | altoi | калемити | altui (ĭo altuĭesc, ĭel altuĭeșťe) [akc. altui] (gl. p.) — kalemiti [Kmp.] ♦ dij. var. oltańi (oltańașće) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 330 | altunđe | altundeva | другде | altunđe [akc. altunđe] (pril.) — drugde, na drugom mestu ♦ var. altunđeva ◊ aiśa nuĭe ka altunđe — ovde nije kao drugde ♦ / alt — drugo + unđe — gde [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 3196 | altunđeva | altundeva | другде | altunđeva [akc. altunđeva] (pril.) — drugde negde, neodređeno gde, na nekom drugom mestu ◊ turśi la katat la koļibă, dar ĭel a fuost pitualat altunđeva, ș-a skapat viu — Turci su ga tražili na pojati, ali on je bio skriven negde drugde, pa se izvukao živ ♦ var. altunđiva ♦ / alt — drugi, -a, -o + unđe — gde + va ♦ skr. var. altunđe [Por.] ∞ unđe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3635 | altuorĭ | altăoară | други пут | altuorĭ [akc. altuorĭ] (pril.) ● v. altauară [Por.] ∞ alt | | [Vidi] |
|
|
|
| 5591 | atunśa | atuncia | онда | atunśa [akc. atunśa] (pril.) — onda; tada ◊ dakă așa ginđașće, atunśa n-avĭem śe sî măĭ vorbim — ako tako misli, onda više nemamo o čemu da pričamo ◊ atunśa s-a trait într-un fĭeļ, akum în alt — tada se živelo na jedan način, sada na drugi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2436 | au | au | или | au1 (vez.) — ili ◊ așa au așa — ovako ili onako ◊ viń, au nu viń, tot una mi — dolaziš, ili ne dolaziš, svejedno mi je [Buf.] ♦ sin. or ◊ nu șću dar va fi surd, au n-auđe, or ĭe altśeva — ne znam da le je gluv, ili ne čuje, ili je nešto drugo (Tanda) ♦ var. ao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 56 | ăće | iată | ево | ăće [akc. ăće] (part.) — evo, eno, eto ◊ ăće-ma, vin — evo me, dolazim ◊ ăće, aĭa kolo trăbe mutat în alt luok — eno, ono tamo treba pomeriti na drugo mesto ♦ var. ăći, îće, ĭeće ◊ ăći, vaḑuș akuma ku uoki tiĭ — eto, video si sada svojim oćima [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 660 | beļitură | belitură | огуљетина | beļitură (mn. beļiturĭ) [akc. beļitură] (i. ž.) — 1. oguljetina, brazgotina; ogrebotina; oderotina ◊ kaḑuĭ, șî fakuĭ beļitură mare în źanunkĭe — padoh, i napravih veliku oguljetinu na kolenu 2. (fig.) beļitură đi uom — nezgodan čovek, zaguljenko [Crn.] 3. (dosl.) „obeljenost, belina”, obeljeno, odnosno oguljeno ili odrano mesto, sa koga je skinuta kora ili koža, pa se vidi donji sloj, koji je svetliji ◊ păkurari n-avut alt lukru, numa a fakut beļiturĭ pi faź, nu șćiu kă așa ļiamńe puot sî sa ușće đin piśuare — čobani nisu imali druga posla, nego su pravili oguljetine na bukvama, ne znaju da se takvo drveće može osušiti iz korena [Por.] ∞ beļi | | [Vidi] |
|
|
|
| 546 | berbek | berbec | ован | berbek (mn. berbeč) [akc. berbek] (i. m.) — 1. ovan (Aries) ◊ am doĭ berbeč în kîrd — imam dva ovna u stadu [Kmp.] ♦ dij. var. berbĭek (mn. berbĭeś) ◊ berbĭeku tîău ĭe kornut — tvoj ovan je rogat ◊ berbĭeku ĭe ćinîr, sîarĭe pi uoĭ — ovan je mlad, zaskače ovce ◊ aĭ grižă, berbĭeku nuostru înpunźe — vodi računa, naš ovan bode ◊ berbĭek rînkaś — ovan bez testisa 2. (fig.) rogonja, muškarac koga žena vara ◊ ĭa ku altu, da berbĭeku ĭeĭ nu vĭađe ńimika — ona sa drugim, a njen ovan ništa ne primećuje [Crn.] 3. (fig.) tupavko, glupson ◊ tare đi kap ka berbĭeku, ńiś șkuala mikă n-a gaćit — tupav kao ovan, ni osnovnu školu nije završio [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2001 | bizărĭ | bizer | крпара | bizărĭ (mn. bizăre) [akc. bizărĭ] (i. s.) — krpara, prljava krpa ◊ bizărĭu a fuost o rîză imuasă, atîrnată-n kuń la stalpĭaće, ku kare s-a dubarît feruaĭka đi pi ḑalarĭ, ku kare s-a șćers uaļiļi đi śanușă, or alta imală đi pi vasurĭ — „bizer” je bila jedna prljava i pocepana krpa, okačena o stubac kamina, kojom se skidao kotao sa veriga, kojom se brisao pepeo sa lonaca, i druga prljavština sa sudova [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 620 | bîrabar | bărăbar | барабар | bîrabar [akc. bîrabar] (pril.) — barabar, uporedo, naporedo, zajedno, izjednačeno, na ravnoj nozi ◊ bîrabar una ku alta — izjednačeno, jednako (po raznim osnovama) ◊ a krĭeskut bîrabar unu ku altu — odrasli su zajedno ◊ a mĭers bîrabar pi drum — išli su putem zajedno, naporedo ◊ nu lukrăm tot una, numa sînćem bîrabar ku plata — ne radimo isto, samo smo jednaki sa platom [Por.] ♦ var. barabar [Crn.] ∞ bîrbari | | [Vidi] |
|
|
|
| 663 | bîzai | bâzâi | зујати | bîzai (ĭuo bîzîĭ, ĭel bîzîĭe) [akc. bîzai] (gl.) — (onom.) 1. zujati ◊ bîzîĭe bîza, albina, gargauńiļi, muska șî țînțarĭu — zuji muva, pčela, stršljen i komarac 2. (fig.) gluvarаti, gubiti vreme, besplosličiti ◊ n-are alt lukru, numa bîzîĭe pin sat — nema druga posla, nego zuji (gluvara) po selu ♦ (augm.) bîzuańe [Crn.] ◊ kopiļe, nu-m bîzîi pĭ-aśiĭa, ka muska — dete, nemoj mi tu zujati kao muva [Por.] ∞ bîz! | | [Vidi] |
|
|
|
| 895 | bîzîĭtură | bârfă ? | трач | bîzîĭtură (mn. bîzîĭturĭ) [akc. bîzîĭtură] (i. ž.) — trač, glasina, ogovaranje ◊ nu askulta la bîzîĭtur-ļi a iĭ, kă ĭa nu lukră alta ńimika, numa mĭarźe đi la ușă la ușă, șî latră uamińi — ne slušaj njene tračeve, jer ona ne radi ništa drugo, nego ide od vrata do vrata i ogovara ljude [Por.] ∞ bîzai | | [Vidi] |
|
|
|
| 6197 | brebeńel | brebenel | млађа | brebeńel (mn. brebeńeĭ) [akc. brebeńel] (i. m.) — (bot.) mlađa, mlađik, klokoćica (Corydalis-cava) ◊ brebeńel ĭe fluare kare măĭ întîĭ dă primovara, o vîrstă ku fluare balastră, da alta ku fluare albă — mlađa je prvo prolećno cveće, jedna vrsta ima ljubičast, a druga beli cvet ◊ brebeńeĭ kuļeg muĭeriļi șă-ĭ duk la morminț, unđe-ĭ tamîĭe șă-ĭ dau đe pomană la-ĭ muorț — mlađu beru žene i nose na groblje, gde je kade i namenjuju pokojnicima ♦ var. bribeńel (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 32 | brînḑuĭkă | brînzică | сирко | brînḑuĭkă (mn. brînḑuĭś) [akc. brînḑuĭkă] (i. ž.) (hip.) (pej.) — sirko, čovek koji preteruje u jedenju sira ◊ miĭe mĭ-a ḑîs brînḑuĭkă kînd am fuost mik, kă n-am mînkat alta ńimika, numa brînḑă ku koļașă — mene su zvali „sirko” kad sam bio mali, jer nisam jeo ništa durgo, sem sira sa kačamkom [Por.] ∞ brînḑă | | [Vidi] |
|
|
|
| 914 | budaluos | budalos | будаласт | budaluos (budaluasă) (mn. budaluoș, budaluasă) [akc. budaluos] (prid.) — budalast, naivan, priprost ◊ atîta ĭe đi budaluos kînd sa-nbată, đi n-aĭ altśe, numa să fuź đi ĭel — toliko je budalast kad se napije, da nemaš šta drugo, nego da bežiš od njega [Por.] ∞ budală | | [Vidi] |
|
|
|
| 766 | bukĭartă | buchiartă | униформисано лице | bukĭartă (mn. bukĭarță) [akc. bukĭartă] (i. ž.) — (zast.) uniformisano ili službeno lice ◊ a veńit duauă bukĭarță, șă ļ-a spus să sa muće đ-aśiĭa ku vićiļi în alt luok — došla su dva uniformisana (službena) lica, i kazali im da se presele sa stokom odande na drugo mesto ♦ var. bukĭarță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 922 | Bukuva | Bucuva | Буково | Bukuva [akc. Bukuva] (i. ž.) — (top.) Bukovo, greben između sela Osnić i Valakonje prekriven bukovom šumom, na čijim se stranama prostiru zaseoci Osnićko i Valakonjsko Bukovo ◊ Bukuva Osńiśi altfĭaļ sî kĭamă șî Satu al nuou — Osnićko Bukovo se drugačije zove i Novo selo ◊ în șkuolă đin Bukuva Vaļakuańi ĭastă duoĭsprĭaśe kopiĭ — u Valakonjskom Bukovu ima škola sa dvanaest učenika [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1174 | ćuș | clătită | палачинка | ćuș2 (mn. ćușurĭ, akc. ćușurĭ) (i. s.) — (nutr.) a. palačinka, tanka pržena lepinja od pšeničnog brašna, mleka i jaja ◊ aĭa śe ĭe la sîrbĭ „palačinka”, la nuoĭ sa kĭamă „ćuș”, da aĭa śe nuoĭ kemăm „plaśintă”, sîrbi n-au, șî đ-aĭa plaśinta ńiś n-are nume sîrbĭesk — ono što je kod Srba „palačinka”, mi zovemo „ćuš”, a ono što mi zovemo „plačinta”, Srbi nemaju, pa „plačinta” i nema srpski naziv (zas. Blizna, s. Rudna Glava) b. vrsta duguljaste mekike (istočni deo Rudne Glave) ♦ var. ćușka (Crnajka, Tanda) ◊ ćușka sa faśe đin plamad kare ramîńe dupa śe plumađeșć pîńa — ćuška se pravi od testa koji ostaje posle mešenja hleba [Por.] ◊ ćușu faśem dîn fańină, ku kîta brînḑă: mĭastîś, puń în ćipsîĭe șî kuoś în șporĭet — palačinku pravimo od brašna sa malo sira: mesiš, staviš u tepsiju i pečeš u šporetu ◊ alta fuarmă dî ćuș sa faśe dîn fańină mistakată ku kîta apă măĭ multă, puń brînḑă, șî ĭaĭ ku ļingura șî puń în untura kaldă-n ćigańe — druga vrsta palačinke pravi se od brašna pomešanog sa malo više vode, staviš sir, i uzmeš kašikom i staviš u tiganj sa vrelom mašću (s. Medveđica) [Hom.] ♦ dij. sin. gugońaće ◊ la nuoĭ ćuș s-a fakut așa: sparź uou, puń fańină, brînḑă, șî mĭastîś, mĭastîś, șă-l kuoś în ćigańe — kod nas su se palačinke pravile ovako: razbiješ jaje, staviš brašno, sir, i mešaš, mešaš, i pečeš ih u tiganju ◊ asta śe sîrbi kĭamă „palačinke”, n-a fuost đi bîtrîńață, a ĭeșît dupa ratu-sta ku ńamțî; ļi kĭemăm șă pi rumîńașće „palaćinkĭe” — ovo što Srbi zovu „palačinke”, nije bilo kod nas odavnina, pojavile su se posle ovoga rata sa Nemcima; zovemo ih i na vlaškom „palačinke” (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. skovĭardă (Majdanpek) [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2283 | dar | dar | дал | dar1 (vez.) (part.) — 1. a. dal, il’, ili ◊ dar va fi așa, dar nu va fi, ńima nu puaće să șćiĭe — dal je tako, dal nije tako, niko ne može znati b. pa ◊ dar kum puaće altfĭeļ să-l fakă, kînd nu șćiĭe? — pa kako može drugačije da ga uradi, kad ne zna? 2. (upitna rečca) da li ◊ dar șćiĭe ĭel aĭa, or nu, aĭa o să veđiem — da li on to zna, ili ne, to ćemo videti 3. (part.) zar ◊ dar nu putuș tu sîngur sî vĭeḑ kî aĭa nu mĭarźe la bun? — zar ti nisi mogao sam da vidiš da to ne ide na dobro? ♦ var. dal [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6260 | dată | dată | пута | dată (pril.) [akc. dată] — put, puta (priloška odredba) ◊ odată — jedanput, jednom ◊ điodată/đodată — odjedanput ◊ altadată — drugi put ◊ kîćodată — po neki put, ponekad ◊ ńiśodată — nijedanput, nikad ◊ totodată — zajedno, istovremeno ◊ vrodată — nekad [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3419 | dim | din | из | dim (predl.) — iz, od ◊ dim toate mărfiļi de lukrat în kîmp, če le-am adunat pin sat de muzeĭ, măĭ frumos ĭe săčeraru făkut dim lemn moale, kă pe ĭel no-l are nima altu în țara nostă — od svih stvari za poljoprivredu, koje smo sakupili po selu za muzej, najlepši je srparnik izrađen od mekog drveta, jer njega nema niko drugi u našoj zemlji ◊ a vazut ku oĭki luĭ, kum ĭasă dim kasa i — video je svojim očima kako izlazi iz njene kuće ♦ var. din [Tim.] ♦ dij. var. đin, đen [Por.][Pad.][GPek][Crn.] ♦ dij. var. dăn, dîn [Bran.][Hom.][Mlava][Mor.][Pom.][Res.][Stig][Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4081 | Dragobĭaće | Dragobete | Драгобан | Dragobĭaće [akc. Dragobĭaće] (i. m.) — (kal.) Dragoban, pričji praznik ◊ Dragobĭaće ĭe ḑîua păsîrilor, atunśa sa-npreună păsîriļi șî pun paĭu unu pi altu, fak kuĭb — Dragoban je ptičji dan, tada se sparuju ptice i stavljaju slamku na slamku, prave gnezdo ◊ ku Dragobĭaće înśep aļi doasprăśe babe în marta — sa Dragobanom počinju dvanaest baba u martu ♦ var. Dragoban [Por.] ♦ dij. sin. Ćirikuave [Zvizd] ♦ dij. sin. Ćirikuva [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1436 | draguț | drăguţ | мио | draguț (draguță) (mn. draguț, draguță) [akc. draguț] (prid.) — mio; drag, privlačan; simpatičan ◊ a gasît în alt sat o fată așa draguță đi n-are parĭakĭe la nuoĭ — našao je u drugom selu devojku tako milu, da nema para kod nas ♦ var. drăguț ♦ sin. dragalaș, drăgalaș, drîgalaș ♦ / < (demin.) drag + - uț [Por.] ∞ drag | | [Vidi] |
|
|
|
| 3412 | duosńikă | dosnică | досника ? | duosńikă (mn. duosńiśe) [akc. duosńikă] (i. m.) — (bot.) (mag.) „dosnika” ?, šumska biljka sa listovima okrenutim „leđa u leđa” (Carpesium cernuum) ◊ duosńikă, buĭađe padurĭaļnikă ku frunḑă întuarsă ku duosu una kîtra alta, a fuost kunoskută numa lu vrăžîtuorĭ — „dosnika”, šumska biljka sa lišćem okrenutim leđno jedno prema drugom, bila je poznata samo vračarama ◊ vrîžîtuorļi a kreḑut kă așa buĭaḑe, ku frunḑă întuarsă „șăļe-n șăļe” puaće să mîńe rău să-ntuarkă șăļiļi la-l bolnau, șî să-l lasă sînatuos — vračare su verovale da takva biljka, sa lišćem okrenutim „leđa u leđa”, može da natera zlo da okrene leđa bolesniku, i da ga ostavi zdravog [Por.] ∞ duos | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1335 | duruorĭ | duroare | костобоља ? | duruorĭ (mn.) [akc. duruorĭ] (i. ž.) — (med.) kostobolja; podagra; reumatizam; grip ◊ duruorĭ ĭe buală kare s-a ļekuit numa ku ḑakutu — kostobolja je bolest koja se lečila samo ležanjem [Por.] ∞ durĭa | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1664 | đikît | decât | него | đikît [akc. đikît] (pril.) — nego; od; ako ◊ alta nuĭe, frațîluor, đikît sî fuźim đ-aiśa — druge nema, braćo, nego da bežimo odavde ◊ măĭ mare oțoman đikît śi ĭe ĭel, nu ma ĭastă pi lume — većeg lopova nego što je on, nema više na svetu ◊ kum puaće ĭel să fiĭe măĭ bun đikît mińe? — kako on može biti bolji od mene? ◊ đikît va fi aĭa așa, nuoĭ o să perim — ako to bude tako, mi ćemo izginuti [Por.] ∞ kît | | [Vidi] |
|
|
|
| 1718 | đirĭept | drept | прав | đirĭept (đirĭaptă) (mn. đirĭepț, đirĭapće) [akc. đirĭept] (prid.) — 1. (za pravac) prav, direktan ◊ ļiemnu krĭașće đirĭept în sus — drvo raste pravo na gore ◊ țî sa uĭtă đirĭept în uokĭ, șî minće — gleda te pravo u oči, i laže ◊ s-a đisparțît, unu s-a dus đirĭept la kasă, da alalalt s-a dus în padure — rastali su se, jedan je otišao pravo kući, a drugi je otišao u šumu 2. (za pravo) nasledan, koji polaže pravo na nasleđe ◊ fĭaćiļi đemult n-avut đirĭept pi moșîĭe — devojke nekada nisu imale pravo na nasleđe imovine 3. (za moral) ispravan, pravedan, istinoljubiv ◊ uom đirĭept ku tuot — čovek ispravan u svemu ◊ nu kat alta ńimik đi la ćińe la sud, numa să spuń aĭa śi ĭe đirĭept — ne tražim ništa drugo od tebe na sudu, nego da kažeš ono što je pravo ♦ supr. strîmb [Por.] ∞ înđirĭepta | | [Vidi] |
|
|
|
| 1751 | điskļeștat | descleștat | откљештен | điskļeștat (điskļeștată) (mn. điskļeștaț, điskļeștaće) [akc. điskļeștat] (pril.) — otklješten, oslobođen, otkočen ◊ đi kînd mi ĭe điskļeștat șîaļiļi, ĭuo mis alt uom — otkad su mi leđa otklještena, ja sam drugi čovek ♦ supr. înkļeștat [Por.] ∞ điskļeșta | | [Vidi] |
|
|
|
| 1633 | đisparțît | despărţit | раздвојен | đisparțît (đisparțîtă) (mn. đisparțîț, đisparțîće) [akc. đisparțît] (prid.) — razdvojen, rastavljen, odvojen, odeljen ◊ mult am fuost đisparțîț, ama nu ń-am zuĭtat unu đi altu — dugo smo bili razdvojeni, ali nismo zaboravili jedno drugo [Por.] ∞ đisparțî | | [Vidi] |
|
|
|
| 1531 | ďepărta | depărta | удаљити (се) | ďepărta (ĭo mă ďepărtez, ĭel să ďepărta) [akc. ďepărta] (gl.) — udaljiti (se); udaljavati (se) ◊ s-a ďepărtat unu ďe altu — udaljili su se jedan od drugog [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3169 | fașîu | fășiu | пашеног | fașîu (mn. fașîĭ) [akc. fașîu] (i. m.) — 1. pašenog ◊ fașîĭ sînt barbațî alu duauă suruorĭ — pašenozi su muževi dveju sestara 2. (pej.) ženin ljubavnik ◊ kînd vro muĭare are măĭ mulț ibuomńiś, lumĭa ḑîśe kî sînt iĭ unu la altu fașîĭ — kad neka žena ima više ljubavnika, narod kaže da su oni jedan drugom pašenozi [Por.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3339 | făsuĭ | făsui | пасуљ | făsuĭ [akc. făsuĭ] (i. m.) — (izob.) (bot.) pasulj (Phaseolus vulgaris) ◊ dakă nu-ĭ alta ńimik dă mînkare, bun ĭe șî făsuĭ d-asară — ako nema ničeg drugog za jelo, dobar je i pasulj od sinoć ♦ var. păsuĭ [Rom.] ♦ dij. var. pasuĭ [Por.] ∞ pasuĭ | | [Vidi] |
|
|
|
| 5766 | fedeleș | fedeleș | ћутурица | fedeleș (mn. fedeleșurĭ) [akc. fedeleș] (i. s.) — ćuturica, buklija ◊ fedeleșu ĭeste vas de lemn în kare se duče apa și alta bere — buklija je drveni sud u kome se nosi voda i drugo piće ◊ la lok kînd ń-am dus la săpat, am dus apa ku fedeleșu, kî ĭeste vas de lemn în kare apa sta mult reče — kad smo išli da kopamo njivu, nosili smo vodu u bukliji, jer je sud od drveta u kome voda dugo ostaje hladna [Tim.] ♦ dij. sin. pluoskă [Por.] ∞ vas | | [Vidi] |
|
|
|
| 2285 | fină | fină | кумица | fină (mn. fińe) [akc. fină] (i. ž.) — kumica ◊ fina ĭe famĭaĭe kare a bućeḑato nașu, or muĭarĭa lu finu, or ĭe ńam apruape alu finu mĭeu — kumica je žena koju je krstio kum, ili je kumčetova žena, ili je blizak kumčetov rod ◊ sa ḑîśe fină șî la ńamu apruape lu nașu mumi, or alu tata — sa kumicom se oslovljava i blizak rod majčinog ili očevog kuma ◊ fină ĭe una, da nașîța alta, ama ĭaļe sînt insă ļegaće ku bućeḑatu — kumica je jedno, a kuma drugo, ali su one osobe povezane krštenjem ♦ supr. nașă [Por.] ∞ fin | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2181 | fîntînă | fântână | извор | fîntînă (mn. fîntîń) [akc. fîntînă] (i. ž.) — uređen izvor pijaće vode a. kladenac ◊ kînd în padure daĭ pista izvuor đi apă, șă-l ćistășć đi luomurĭ, șă-ĭ faś la fund kîta kroviț đi s-aduńe apa đi baut, aĭe ĭe fîntînă — kada u šumi naiđeš na izvor vode, pa ga očistiš od trunja, pa mu napraviš malo udubljenje na dnu da može da se sakupi voda za piće, to je kladenac b. česma ◊ alta fuarmă đi fîntînă ĭe kînd îngrađieșć izvuoru, ăl zîđeșć șă-ĭ puń śuśur, aĭa vińe un fieļ đi śieșmă — druga vrsta izvora je kad ogradiš izvor, kad ga ozidaš i staviš točur, to mu dođe neka vrsta česme ♦ sin. izvuor [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2469 | fîrfută | fârfută | превртљивац | fîrfută (mn. fîrfuț) [akc. fîrfută] (i. s.) — (pej.) prevrtljivac, lažljivac; čovek bez karaktera ◊ fĭrfută ĭe uom kare una ḑîśe, alta lukră, da śe ginđiașće, aĭa ńiś draku nu șćiĭe — „frfuta” je čovek koji jedno kaže, drugo radi, a šta misli, to ni đavo ne zna [Crn.] ∞ fîrfai | | [Vidi] |
|
|
|
| 1986 | fîrtațîĭe | fârtaţie | побратимство | fîrtațîĭe (mn. fîrtațîĭ) [akc. fîrtațîĭe] (i. ž.) — pobratimstvo, drugarstvo, prijateljstvo; ortakluk ◊ tare fîrtațîĭe avĭem nuoĭ duoĭ, mîńiļi să ńi taĭe, unu pi altu nu izdîăm — jako pobratimstvo imamo nas dvojica, ruke da nam seku, jedan drugog ne izdajemo ♦ sin. fîrtaluk [Por.] ∞ fîrtat | | [Vidi] |
|
|
|
| 2396 | fĭeļ | fel | фела | fĭeļ (mn. fĭelurĭ) [akc. fĭeļ] (i. s.) — fela, vrsta; soj; način ◊ pîkurari a dus kaśuļ într-un fĭeļ — čobani su nosi istu vrstu šubara ◊ lukrăm đ-akuma înainće în alt fĭeļ — radićemo od sada nadalje na drugačiji način ◊ țarańi sînt alt fĭeļ đi uamiń — Carani su drugi soj ljudi ♦ var. fĭelă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1903 | foameluk | foameluc | гладна година | foameluk (mn. foamelukurĭ) [akc. foameluk] (i. s.) — (augm.) (fig.) gladna godina, dug period velikog gladovanja ◊ a puvestît aĭ batrîń kă kînd tună sîaśita mare, țîńe șapće ań una-ntruuna, șî dupa ĭa tună foameluku đi lumĭa nare alta-śe mînka, numa skuarță đi śaruoń — pričali su stari, da kad nastupi velika suša, drži sedam godina neprekidno, za njom ide gladna godina kad ljudi nemaju drugi šta da jednu, nego samo cerovu koru ♦ var. fomăluk, fuamećeu [Por.] ∞ fuame | | [Vidi] |
|
|
|
| 1994 | fofoluankă | fofoloancă | пичка | fofoluankă (mn. fofoluonś) [akc. fofoluankă] (i. ž.) — (zast.) (euf.) pička, pizda; vulva ◊ đi źaba ći kinuĭ, ĭ-a pazîașće fofoluanka iĭ bińe, n-o dă la ńima — uzalud se trudiš, ona čuva svoju pizdu dobro, ne daje je nikom ◊ muĭarĭa „fofoluankă” ĭe în alt fĭeļ „pizdoșćină”, kurvă — žena „fofolonka” je drugim rečima „pizdurina”, kurva ◊ l-aļi batrîńe muĭerĭ nu sa ḑîs „fofoluankă”, numa l-aļi măĭ ćińire — stare žene nisu nazivane „fofolonkama”, samo mlađe ♦ var. popoluankă [GPek] ◊ baĭețîlor, țîńețî-va bińe, ăći vińe o fofoluankă mare pista vuoĭ — momci, drž’te se dobro, ide na vas jedna dlakava pizdurina (Rudna Glava) [Por.] ∞ fofoluok | | [Vidi] |
|
|
|
| 1933 | fuaĭe | foaie | лист | fuaĭe (mn. fuoĭ) [akc. fuaĭe] (i. ž.) — list 1. (bot.) list biljke ◊ fuaĭe đi kukuruḑ — list kukuruza 2. stranica knjige, novine ◊ s-a rupt duauă fuoĭ đin karće — pocepale su se dve stranice knjige 3. stav, odluka ◊ am întuors fuaĭa, ș-akuma sînt alt uom — okrenuo sam list, i sada sam drugi čovek [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2769 | fugarńiță | fugarniţă ? | побегуља | fugarńiță (mn. fugarńiśe) [akc. fugarńiță] (i. ž.) — pobegulja ◊ fugarńiță ĭe muĭarĭa kare a fuźit đi la uom șî s-a dus la altu, or s-a întuors la mumî-sa — pobegulja je žena koja je odbegla od muža i otišla drugom, ili se vratila majci [Por.] ∞ fuźi | | [Vidi] |
|
|
|
| 2270 | fuńe | funie | штранга | fuńe (mn. fuńi) [akc. fuńe] (i. ž.) — štranga; uže 1. štranga; povodac ◊ fuńe ĭe sfuară skurtă la kapăstru, ku kare sa puartă vaka — štranga je kratko uže na ularu, kojim se vodi krava 2. slamnati povez na žitnom snopu ◊ fuńe đi ļegat snuopi s-a fakut đin paĭe đi ovăsk — uže za vezivanje snopova pravila se od ovsene slame (Tanda) 3. (fig.) kontrola nad ženom ◊ țîńe muĭarĭa strîns đi fuńe, las-o ku fuńa skurtă, să fiĭe kuminće, să nu sa zburđaḑă, șî sî sa dukă la altu — drži ženu čvrsto na užetu, daj joj kratak povodac da bude krotka, da se ne pomami i ode kod drugoga ♦ sin. frengiĭe, sfuară [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 40 | gainarĭ | găinаţ | кокошји измет | gainarĭ (mn. gainarĭe) [akc. gainarĭ] (i. m.) — 1. kokošji izmet ◊ gainarĭu ĭe kakatu gaińiluor — gainar je kokošiji izmet 2. ptičji izmet uopšte ◊ uńi ḑîk gainarĭ șî la kakatu păsîrilor — neki kažu „gainar” i za ptičji izmet ♦ var. gainuș, gainat [Por.] ♦ dij. var. găinat [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2915 | giśituare | ghicitoare | загонетка | giśituare (mn. giśituorĭ) [akc. giśituare] (i. ž.) — zagonetka 1. umotvorina ◊ giśituarĭa ĭe un fĭeļ đi minśună: una spuń, da la alta ći ginđeșć — zagonetka je jedna vsrta laži: jedno kažeš, a na drugo misliš 2. (mag.) gatalica, žena koja bajanjem otkriva nepoznato ◊ ĭastă muĭerĭ giśituorĭ, kare numa sa uĭtă în buobe, în kărț, or în paru ku kafă, da ĭastă muĭerĭ vrăžîtuorĭ kare đeskîntă đi sî ļekuĭe lumĭa bolnauă — ima žena gatalica, koje samo gledaju u zrna, u karte ili u šoljicu kafe, a ima žena vračara koje vračaju da izleče bolesne ljude ♦ sin. śumalkă [Por.][GPek] ∞ giśi | | [Vidi] |
|
|
|
| 2716 | gîlśauă | gâlceavă | свађа | gîlśauă (mn. gîlśevĭ) [akc. gîlśauă] (i. ž.) — svađa ◊ gîlśaua ĭe kînd duoĭ or măĭ mulț uamiń, zbĭară mîńiuos uńi pi alțî — svađa je kad dvoje ili više ljudi, viču ljutito jedni na druge ◊ gîlśauă ĭe kînd sînt uamińi mîńiuoș șî vorbĭesk intro vrĭame; atunśa zbĭară unu pi altu kă ńima pi ńima nu askultă — svađa je kad su ljudi ljuti i govore u isto vreme, tada viču jedan na drugog, jer niko nikog ne sluša ◊ đi mulće uorĭ, đin gîlśauă uomu ĭasă ku kapu spart, kî dupa ĭa vińe bataĭa — više puta, čovek iz svađe izađe sa razbijenom glavom, jer iza nje dolazi tuča ♦ var. gîlśavă ♦ sin. zgomît, sfadă, śartă, śarkă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1965 | glađe | cute | гладило | glađe (mn. glîăḑ) [akc. glađe] (i. ž.) — (zast.) gladilo, kameni brus za oštrenje, od kvarcnog peščara ◊ ku glađe s-a askuțît kuasa, kuțîćiļi, briśu șî alta — gladilom se oštrila kosa, noževi, brijači i drugo ◊ pĭatra đi glađe a gasîto uamińi pin stîăń, a fuost vînîtă-n kisă — kamen za gladilo muškarci su nalazili u stenama, bio je tamnoplave boje ♦ sin. kuće, brus ♦ / < srb. gladiti, glačati [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4337 | gońală | goneală | гоњење | gońală (mn. gońaļe) [akc. gońală] (i. ž.) — (vet.) gonjenje, polni nagog kod rogatih životinja ◊ vaśiļi săr una pe alta, vrĭamĭa ĭe sî sa dukă la bik la gońală — krave naskaču jedna na drugu, vreme je da idu na gonjenje kod bika [Por.] ∞ gońi | | [Vidi] |
|
|
|
| 2392 | grindă | grindă | греда | grindă (mn. grinḑ) [akc. grindă] (i. ž.) — (tehn.) 1. greda ◊ grindă ĭe o bîrnă lungă đi ļiemn, śopļită-n patru mukĭe la masură — greda je dugačko drveno stablo, otesano ravnomerno sa četiri strane 2. plafon ◊ grinda la koļibĭ a fost fakută đin grinḑ, pusă bîrabar una ku alta, da întra ĭaļe a fuost pusă valurĭ — plafon na kolibama bio je iuzgrađen od paralelnih greda, između koji su bili podvaljci ◊ la grindă a fuost mulće kare-śe: kîrļiźe slobîđe, đ-atîrnat trășćiļi or kutarițîļi, pražîń đ-atîrnat skimburļi — na plafonu je bilo mnogo koje-čega: kuka slobodnih za kaćenje torbi ili korpi, motki za vešanje svečanog odela ◊ kopilu a krĭeskut pănă-n grindă — dete je izraslo do plafona [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3432 | gruzavi | grozăvi | згадити | gruzavi (ĭuo gruzavĭesk, ĭel gruzavĭașće) [akc. gruzavi] (gl. p. ref.) — zgaditi, gaditi se ◊ kînd a vaḑut guanga-n ḑamă, iĭ s-a gruzavit mînkarĭa — kad je video bubu u čorbi, zgadilo mu se jelo ◊ kînd s-a luvat, nu ļ-a fuost drag unu đi altu, da akuma spun kă ļi sa gruzavĭașće traĭu đin ḑî în ḑî — kad su se uzeli, nisu voleli jedno drugo, a sada kažu da im se zgađuje život iz dana u dan [Por.] ∞ grozau | | [Vidi] |
|
|
|
| 4188 | guguńață | gogoașă | крофна | guguńață (mn. guguńeț) [akc. guguńață] (i. m.) — (nutr.) krofna ◊ n-avut muma alta să ńi fakă đi fruștuk, numa ń-a pîržît ńișći guguńeț — nije imala majka šta drugo da nam spremi za doručak, nego nam je ispržila neke krofne ♦ var. guguńaće [GPek] ∞ guagă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3390 | iĭ | ei | они | iĭ (zam.) — oni ◊ iĭ nu-s rumîń đin parća nuastră, iĭ vorbĭesk alt graĭ, ama ĭară pućem ńi înțăļeźa — oni nisu Vlasi iz našeg kraja, oni govore drugo narečje, ali se opet možemo razumeti ◊ a mĭers ku iĭ la șkuală — išao je s njima u školu ◊ nu s-a ćemut đi iĭ ńiśkînd — nije se bojao njih nikada ◊ vĭeḑ đi iĭ, kă iĭ sînt miś — pazi na njih, jer su oni mali ◊ đi iĭ ļi drag lu toț — njih svi vole ♦ var. ĭeĭ ♦ up. ĭaļe (ž.r.) — one [Por.] ∞ ĭuo | | [Vidi] |
|
|
|
| 5967 | împrumuta | împrumuta | зајмити | împrumuta (ĭuo împrumut, ĭel împrumută) [akc. împrumuta] (gl. p. ref.) — zajmiti, pozajmiti ◊ sa împrumută măĭ đes bańi, da sa puaće împrumuta șî ažutarĭa la lukru, gostîĭa la nuntă, șî alta — pozajmljuju se najčešće pare, ali se može zajmiti i pomoć u poslu, gošćenje na svadbi, i drugo ◊ aăla kare ĭa înprimut, datuorĭ ĭe să-l întuarkă pi vuorbă — onaj ko uzima zajam, dužan je da ga vrati po dogovoru [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5970 | împrumutat | împrumutat | позајмљен | împrumutat2 (împrumutată) (mn. împrumutaț, împrumutaće) [akc. împrumutat] (prid.) — pozajmljen, iznajmljen ◊ n-are ĭel bańi luĭ, tuot śe are ĭe împrumutat, ĭel đi alta ńiś nu șćiĭe numa đi dîtoriĭ — nema on svoj novac, sve što ima je pozajmljeno, on za drugo i ne zna sem za dugove ♦ var. înprumutat [Por.] ∞ împrumuta | | [Vidi] |
|
|
|
| 5189 | înćinźe | întinde | пружити | înćinźe (ĭuo înćing, ĭel înćinźe) [akc. înćinźe] (gl. p. ref.) — 1. pružiti se ◊ nu vrĭa ńiś mîna să înćingă, să ĭa sîngur, numa așćată altu să-ĭ đa mînkare— neće ni ruku da pruži, da se sam posluži, nego čeka drugi da ga hrani [GPek] ◊ în luok să latre kînd vińe vrunu, mîrțuaga-ĭa đi kîńe sa-nćins kît ĭe đi lungă șî ḑaśe supt ļemn la umbră gruasă — umesto da laje kad neko dođe, ona mrcina od psa se ispružila koliko je duga, i leži pod drvetom u debelom hladu ◊ kînd ĭeșîră đin padure, ĭeșîră la drum larg kare sa-nćinźe pănă la oraș — kad su izašli iz šume, izašli su na širok put koji se pružao sve do varoši 2. prostirati, postavljati ◊ muma înćinźe skimburļi pi gard — majka prostire veš na ogradi ◊ đi vrĭamĭa đi prînḑ, muĭeriļi înćing masa — za vreme ručka, žene postavjaju sofru (Rudna Glava) 3. nastaviti, produži ◊ đestul đi astîḑ, lukru ś-a ramas ănćinźem mîńe đinuapće — dosta za danas, preostali posao nastavićemo sutra rano (Tanda) 4. (nutr.) umakati, umočiti ◊ mare dulśață ĭe kînd înćinź ku koļașa în ćigańe ku pîržîtură đi karńe — velika je poslastica kad umačeš kačamak u tiganj sa močom od isprženog mesa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2777 | înkoluo | înocolo | надаље | înkoluo [akc. înkoluo] (pril.) — nadalje, na tamo ◊ đ-akuma înkoluo nuoĭ o să lukrăm altfĭeļ — odsad nadalje mi ćemo raditi drugačije ◊ mutațî-va kîta măĭ înkoluo, să puată tuoț s-înkĭape — pomerite sa malo na tamo, da mogu svi da stanu ♦ supr. înkuaśa [Por.] ∞ akoluo | | [Vidi] |
|
|
|
| 4242 | înpreuna | împreună | заједно | înpreuna [akc. înpreuna] (pril.) — zajedno ◊ frumuos ĭe kînd lumĭa lukră đi sat tuot înpreuna — lepo je kad ljudi rade za selo sve zajedno ◊ a furat înpreuna, d-akum unu labdă vina unu la altu — krali su zajedno, a sada prebacuju krivicu jedan na drugoga ♦ / înpreuna < în preuna < pre + una [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3966 | ĭertare | iertare | опроштај | ĭertare (mn. ĭertărĭ) [akc. ĭertare] (i. ž.) — (zast.) (rel.) oproštaj; opraštanje ◊ s-a dus baba la bisîarikă sî sa spoveđeaskă, șî sî kaće ĭertare đi pakaće śe ļi are — otišla je baba u crkvu da se ispovedi i da traži oproštaj za grehova koje ima ◊ numa dakă țîń tuaće posturļi puoț sî ći nadăĭ đi ĭertare, altfeļ nu — samo ako držiš sve postove možeš da se nadaš oproštaju, drugačije ne [Por.] ∞ ĭerta | | [Vidi] |
|
|
|
| 2118 | ĭordaș | iordaș | зебраст | ĭordaș (ĭordașă) (mn. ĭordaș, ĭordașă) [akc. ĭordaș] (prid.) — (za boje) (ret.) zebrast, prugast; šaren ◊ la nuoĭ numa đi mîț or đi uoĭ sa ḑîśe kî sînt ĭordașă, đi alta žuavină n-am auḑît — kod nas se samo za mačke ili ovce kaže da su prugaste, za druge životinje nisam čuo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2843 | kîraveĭ | cărăvei | кривак | kîraveĭ (mn. kîraveĭe) [akc. kîraveĭ] (i. s.) — krivak, kratka i kriva grana drveta ◊ kîraveĭu ĭe darap đi krĭangă strîmbă, ku kare daĭ dupa vro žuavină, or dupa alta śe sa slbuađe la ćińe — krivak je komad krive grane, kojim gađaš neku životinju, ili bilo šta drugo što te napadne ♦ var. kîravĭeĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3194 | kufuri | cufuri | сраћкати | kufuri (ĭuo kufurĭesk, ĭel kufurĭașće) [akc. kufuri] (gl. p. ref.) — 1. (med.) sraćkati, imati sraćkavicu, proliv; seruckati ◊ dupa așa mînkare guală, lukratuori numa sa va kufuri, alta ńimika nu puot lukra — posle takve slabe hrane, radnici će samo sraćkati, drugo ništa ne mogu raditi ◊ uoĭļi sînt bolnave, đi ĭerĭ numa sa kufurĭesk — ovce su bolesne, od juče samo seruckaju 2. (fig.) površno, ofrlje raditi, brljaviti; mrljati ◊ niśkînd n-o s-învĭață să skriĭe, numa điźaba kufurĭașće arćiĭa — nikad neće naučiti da piše, samo badava mrljavi hartiju [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3165 | kumnată | cumnată | свастика | kumnată (mn. kumnaće) [akc. kumnată] (i. ž.) — 1. svastika ♦ kumnată ĭe suora alu muĭeri-mĭa — svastika je sestra moje žene 2. šurnjaja ◊ kumnată ĭe muĭarĭa alu kumnatî-mĭu — šurnjaja je žena moga šuraka 3. jetrva ◊ muĭeriļi lu duoĭ fraț sînt kumnaće una la alta — žene dvojice braće su jedna drugoj jetrve [Por.] ♦ dij. sin. ļeĭkă (Slatina, Bor) [Crn.] ♦ up. kumnat [Por.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5573 | kununat | cununat | венчан | kununat (kununată) (mn. kununaț, kununaće) (prid.) — venčan ◊ a fuost kununat ku fată đin alt sat — bio je venčan sa devojkom iz drugog sela [Por.] ∞ kununa | | [Vidi] |
|
|
|
| 5680 | lukratuorĭ | muncitor | радник | lukratuorĭ (mn.) [akc. lukratuorĭ] (i. m.) — radnik ◊ mulț lukratuorĭ a pĭerdut lukru, șî katînd alt lukru, s-a dus în strinataće — mnogo je radnika izgubilo posao, i tražeći drugi posao, otišli su u tuđinu ◊ a fuost lukratuorĭ bun, ku plată bună — bio je dobar radnik, sa dobrom platom ♦ sin. munćituorĭ [Por.] ∞ lukra | | [Vidi] |
|
|
|
| 1321 | ļeĭkă | leică | јетрва | ļeĭkă (mn. ļeĭś) [akc. ļeĭkă] (i. ž.) — (srod.) (izob.) jetrva, naročito starija ◊ muĭerĭ mîritaće dupa fraț, una la alta ḑîk ļeĭkă — žene udate za braću oslovljavaju se sa „lejka” (Rudna Glava, Tanda) ♦ var. ļieĭkă [Por.] ♦ dij. var. ļaĭkă [akc. ļaĭkă] (Slatina, Bor) [Crn.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3000 | ļimbă | limbă | језик | ļimbă (mn. ļimbĭ) [akc. ļimbă] (i. ž.) — jezik 1. (anat.) govorni organ ◊ ļimbă ĭe un parśel đi karńe, lunguĭat, kare îmblă pin gură, ș-ažută la uom să vorbĭaskă înțaļes — jezik je duguljasto parče mesa, koje se kreće po ustima, i pomaže čoveku da govori razgovetno 2. (tehn.) delovi naprava nalik na jezik, jezičak ◊ ļimbă la kîtaramă, la kĭaĭa đi bîtrîńață đi koļibă șî đi muară, la kîrļig đi lanț đi fĭer, șî alta — jezičak na kopči kaiša, na starinskim ključevima za kolibe i vodenice, na kukama metalnih lanaca, i dr. 3. (bot.) jezikolike biljke ◊ ļimba-uoi — bokvica (Plantago major) 4. (fig.) sredstvo komunikacije ◊ în strinataće, zauĭț ĭuta șî ļimba mumi — u tuđini, brzo zaboraviš i maternji jezik ◊ ļimba nuastră sa kĭamă, đi kînd ĭe vaku șî aminu, ļimba rumîńaskă — naš jezik se zove, od kad je sveta i veka, vlaški jezik ◊ ļimba ĭe viĭe numa păn’ sa vorbĭașće ku ĭa — jezik je živ samo dok se njime govori ◊ rumîńi aĭ nuoștri s-a kakat pi ļimbă, ļi rușîńe s-o vorbĭaskă, ș-a lasato s-o pisaḑă ļimba sîrbĭaskă — naši Vlasi su posrali svoj jezik, srame se da ga govore, pa su pustili da ga pregazi srpski jezik [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3370 | marćiń | brumar | новембар | marćiń [akc. marćiń] (i. m.) — (kal.) (izob.) novembar ◊ abĭa sa țîńe minće kă babiļi vorbĭa đi vro lună kare a kĭemato marćiń kă pi ĭa a kaḑut Marćino-l Mare — jedva se pamti da su babe govorile o nekom mesecu koji se zvao „marćin” jer su u njemu padali Veliki Mratinci ◊ marćińi aĭ babĭeș sa ogođesk ku novembru đi pi kîļindarĭu ăl bisăriśesk — bapski „marćinj” podudara se sa novembrom iz crkvenog kalendara ◊ alt nume alu luna unsprăśiļa pi an, a fuost „rîpśuń” — drugi naziv za jedanaesti mesec u godini bio je „rapčun” ♦ sin. rîpśuń [Por.] ♦ dij. sin. brumarĭ, brumarĭol mare [Crn.]∞ lună | | [Vidi] |
|
|
|
| 3588 | măsura | măsura | мерити | măsura (ĭuo masur, ĭel masură) [akc. măsura] (gl. p. ref.) — meriti, utvrđivati meru korišćenjem jedinice za meru; odmeravati ◊ una ĭe kînd ći masură vrunu ku mĭetîru, da alta je kînd ći masură ku uoki — jedno je kad te neko meri metrom, a drugo je kad te odmerava očima ◊ uomo-l muort sa masură pintru sanduk — pokojnik se meri za sanduk [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3929 | mătkă | mătcă | чуркало | mătkă (mn. mătke) [akc. mătkă] (i. ž.) — čurkalo, mešalica ◊ mătka ĭe un fĭeļ đi mistakatuorĭ, ku kuadă kare sa-nvîrćeașće-n palme, șî kare are la vîr doa blanuță prinsă înkruśișat — čurkalo je vrsta mešalice, sa drškom koja se okreće dlanovima, i koja na vrhu ima dve dašćice pričvršćene unakrst ◊ ku mătka sa mătkîĭe koļașa pănă ĭe śir, urḑîśiļi șî drîgaviĭu kînd sa fĭerb, șî alta — čurkalom se meša kačamak dok je kašast, i koprive i zelje kad se kuvaju, i drugo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4062 | mînkare | mâncare | јело | mînkare (mn. mînkărĭ) [akc. mînkare] (i. ž.) — 1. (nutr.) jelo, hrana ◊ muoșu numa șîađe ș-așćată baba să-ĭ fakă śuava đi mînkare — čiča samo sedi i čeka da mu baba spremi nešto za jelo ◊ a fuost fuamiće mare, n-avut alta đi mînkare, numa a mînkat kuažă đi śaruoń — bila je velika glad, nisu imali ništa drugo za jelo, nego su jeli cerovu koru ◊ śuparka-sta ĭe bună đi mînkare — ova pečurka je dobra za jelo 2. obed, obrok ◊ a veńit vrĭamĭa đi mînkare, da muĭarĭa n-a gaćit prînḑu — došlo je vreme obeda, a žena nije zgotovila ručak [Por.] ∞ mînka | | [Vidi] |
|
|
|
| 49 | mńoriță | mioriţă | овчица | mńoriță (mn. mńoriț) [akc. mńoriță] (i. ž.) — (demin.) ovčica 1. mlada ovca ◊ mńoriță ĭe uaĭe ćinîră — mnjorica je mlada ovca 2. ovca koja se prva ojagnji ◊ uaĭa kare fată măĭ întîń în stînă — ovca koja se prva ojagnji u stadu [Por.] ∞ uaĭe | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 6386 | munćituorĭ | muncitor | радник | munćituorĭ (mn.~) (i. m.) — radnik ◊ munćituorĭ ĭe insă kare lukră, măĭ đes la moșîĭa luĭ, or ĭe prins ku lukru la altu — radnik je čovek koji radi, najčešće na svom imanju, ili je zaposlen kod nekog drugog [Por.] ∞ munkă | | [Vidi] |
|
|
|
| 5252 | munkă | muncă | земљорадња | munkă (mn. munke) [akc. munkă] (i. ž.) — (izob.) zemljoradnja ◊ munkă ĭe lukru la kîmp, aratu, sîmanatu, sîśaratu, șî alta — zemljoradnja je rad u polju, oranje, sejanje, žetva, i drugo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5636 | muta | muta | померати | muta (ĭuo mut, ĭel mută) [akc. muta] (gl. p. ref.) — pomerati; premestiti; preseliti ◊ mutîće kîta, să șăd șî ĭuo— pomeri se malo, da sednem i ja ◊ l-a mutat în alt luok — premestio ga na drugo mesto ◊ s-a mutat în alt sat — preselio se u drugo selo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2970 | naltuț | năltuţ | повисок | naltuț (naltuță) (mn. naltuț, naltuă) [akc. naltuț] (prid.) — (dem.) povisok, ne mnogo visok, neodređeno visok; nevisok ◊ naltuț ĭe aăla kare ĭe kîta măĭ nalt đi kît alalț đin vrsta luĭ — povisok je onaj koji je nešto višlji od ostalih iz njegove vrste ◊ pi drumu pista munće, ĭastă numa o śuakă naltuță, șî alta ńimika — na putu preko planine, ima samo jedno nevisoko brdo, i drugo ništa ♦ / (dem.) nalt + suf -uț ♦ var. înaltuț [Por.] ∞ nalt | | [Vidi] |
|
|
|
| 4864 | naplaț | năplaț | наплатак | naplaț (mn. naplațurĭ) [akc. naplaț] (i. s.) — (tehn.) naplatak ◊ naplațu ĭe un parśel đi ruată đi kar — naplatak je deo kolskog točka ◊ naplațu ĭe strîmb ka luna ćinîră, șă śopļit în patru mukĭ — naplatak je kriv kao mlad mesec, i istesan je na četiri ćoška ◊ naplațu sa ļagă unu đi altu ku pișļagă — naplaci su vezani jedan za drugi klinom ◊ într-o ruată đi kar vin patru, śinś or șasă naplațurĭ — u jednom kolskom točku ide četiri, pet ili šest naplataka ◊ naplațurļi înkeĭaće fak o ruată, pi kare sa puńe śerku — povezani naplaci čine točak, na koji se stavlja šina ◊ tuot naplațu are doă spiță, kare-l ļagă ku kîpațina ruoțî — svaki naplatak ima dva paoka, koji ga povezuju sa glavčinom točka ♦ up. ruată [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3410 | năpăstuit | năpastăuit | оклеветан | năpăstuit (năpăstuită) (mn. năpăstuiț, năpăstuiće) [akc. năpăstuit] (prid.) — oklevetan ◊ atîta đi greu a fuost năpăstuit đin parća veśińilor, đi nu ĭ-a ramas alta ńimika, numa să-ĭ tužaskă — toliko je teško bio oklevetan od strane suseda, da mu nije ostalo ništa drugo, nego da ih tuži [Por.] ∞ napastă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3866 | nîsarîmbă | năsărâmbă | смицалица | nîsarîmbă (mn. nîsarîmbĭe) [akc. nîsarîmbă] (i. ž.) — smicalica, ujdurma; nestašluk, vragolija; podvala, spletka; glupost ◊ aldrakuluĭ kopil, numa faśe la nîsarîmbĭe, alta nu șćiĭe — đavolje dete, samo pravi smicalice, drugo ne zna [Por.] ♦ dij. var. năsărîmbă (Osnić) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3429 | noroḑîĭe | nărozie | лудило | noroḑîĭe (mn. noroḑîĭ) [akc. noroḑîĭe] (i. ž.) — 1. (med.) ludilo, stanje obolelog od ludila ◊ la prins pi kopil noroḑîĭa kare șćiĭe đin śe, da lumĭa pîrîașće stramuoșî luĭ k-a fakut ńiskaĭ rîaļe, șî pi kopil akuma l-a ažuns blastămurļi — poludelo je dete ko zna zbog čega, a ljudi optužuju njegove pretke da su počinili nekakva zla, pa su dete sada stigle kletve 2. (fig.) ludost, ludorija, nestašluk; preterano radovanje ◊ kopiĭi fak la noroḑîĭe, kă n-au alt lukru — deca prave ludosti jer nemaju druga posla ◊ așa visaļiĭe n-a fuost đemult la zavĭećină-n sat, noroḑîĭe mare pănă-n zuorĭ — takvo veselje odavno nije bilo na seoskoj zavetini, veliko ludilo sve do zore [Por.] ∞ noroḑî | | [Vidi] |
|
|
|
| 2446 | ńimik | nimic | ништа | ńimik [akc. ńimik] (zam.) — ništa, nimalo ◊ ĭuo mis mik, nu șćiu ńimik — ja sam mali, ne znam ništa ◊ ĭa zatrit đi tuot, n-a măĭ ramas ńimik đin iĭ — zatrli su ih sasvim, nije ostali ništa od njih ◊ ńimik, ńimik, vorbim đi aĭa altadată — ništa, ništa, pričaćemo o tome drugi put ♦ var. ńimika ◊ bauș tuot, ńimika nu lasaș đi mińe — sve si popio, ništa nisi ostavio za mene [Por.] ∞ mik | | [Vidi] |
|
|
|
| 6357 | ńiś | nici | ни | ńiś (pril., veznik) — ni, niti ◊ ńiś una, ńiś alta — ni jedno, ni drugo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1 | oltańi | altoi | калемити | oltańi (ĭuo oltańesk, ĭel oltańiașće) [akc. oltańi] (gl. p) — 1. kalemiti ◊ đemult a fuost ađet sî sa oltańaskă puomi pi lînga drum, sî đa drumașî đi pomană puamiļi la sufļitu lu oltanđiu — nekada je bio običaj da se kaleme voćke pored puta, da putnici namene voće duši kalemara 2. (fig.) poseći, povrediti prst ◊ a oltańit źeĭśtu — zbog sličnosti u načinu previjanja prsta na ruci i kalema na voćki [Por.] ♦ dij. var. altui [Kmp.][Pad.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5650 | omorî | omorî | убити | omorî (ĭuo omuor, ĭel omuară) [akc. omorî](gl. p. ref.) — ubiti, umoriti ◊ đi vrĭamĭa đi rat s-a omorît multă lumĭe ńevinuită — za vreme rata ubijeno je mnogo nevinih ljudi ◊ uom kare puaće să omuare pi alt uom, nuĭe uom, numa žuavină — čovek koji može ubiti drugog čoveka, nije čovek, nego zver [Por.] ∞ muarće | | [Vidi] |
|
|
|
| 2892 | pabir | pobir | пабирак | pabir (mn. pabirĭ) [akc. pabir] (i. m.) — pabirak, otpadak ◊ pabir ĭe drugă starpă, or ńikuaptă, or kare a ramas ńikuļasă — pabirak je nedozreli klip kukuruza, ili klip bez zrna, ili koji je ostao neobran ◊ kînd kuļeg la kukuruḑ, druźiļi marĭ lapîd într-o parće, da pabir în alta — kad berem kukuruz, dobre klipove bacam na jednu stranu, a pabirak na drugu [Zvizd] ∞ kukuruḑ | | [Vidi] |
|
|
|
| 3181 | parĭa | părea | чинити се | parĭa (?) [akc. parĭa] (gl.) — (zast.) 1. činiti se, pričiniti se; svideti se, dopadati se; ◊ mi sa-m pare kă nu sa ogođiașće una ku alta — čini mi se da se ne slaže jedno s drugim ◊ ĭel aĭa a fakut, ama miĭe nu mi s-a-m parut ńiśkum — on je to uradio, ali se meni nije dopalo nikako ◊ tare mi sa-m pare — jako mi se sviđa 2. radovati se, biti srećan, zadovoljan; tugovati, žaliti ◊ mult îm pare bińe pintru ĭa — mnogo se radujem zbog nje ◊ iĭ pare rău đi feĭ-sa, kă nu traĭașće bun ku uomî-su — žali ćerku, jer ne živi dobro sa mužem ◊ uom fara ińimă, nu-ĭ pare rău đi ńima — čovek bez srca, ne žali ni za kim [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2514 | piśoroagă | piciorong | штула | piśoroagă (mn. piśoroaźe) [akc. piśoroagă] (i. ž.) — (tehn.) štula, pomagalo za prelazak preko vode ◊ kînd vrodată a trekut pista apă unđe n-a fuost punće, a trekut ku piśoroaźe — nekada kada su prelazili preko vode gde nije bilo brvna, prelazili su na štulama ◊ piśoroaźiļi stau lînga rîu, șă kînd trĭeś înapuoĭ ļe prolaș dă unđe ļ-aĭ luvat, kă vińe altu, pă trăbe să trĭakă șî ĭel — štule stoje pored vode, i kad se vratiš ti ih ostaviš gde si ih našao, jer dolazi drugi, pa treba da pređe i on [Mlava] ∞ piśuor | | [Vidi] |
|
|
|
| 6486 | pîrîtură | pârâtură | клевета | pîrîtură (mn. pîrîturĭ) (i. ž.) — kleveta, ogovaranje ◊ povasta iĭ đi mińe ĭe numa o pîrîtură guală — njena priča o meni je samo gola kleveta, șă alta ńimika [Por.] ∞ pîrî | | [Vidi] |
|
|
|
| 5072 | ploiță | ploiță | кишица | ploiță (mn. ploiț) [akc. ploiță] (i. ž.) — (demin.) kišica, sitna ili slaba kiša ◊ đi źaba lumĭa așćetat pluaĭe, đață numa o ploiță ku doĭ-triĭ struopĭ, șî alta ńimika — uzalud su ljudi čekali kišu, udarila je samo jedna kišica sa dve-tri kapi, i ništa vișe [Por.] ∞ pluaĭe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3231 | pođală | podeală | шинда | pođală1 (mn. pođaļe) [akc. pođală] (i. ž.) — šinda, šindra ◊ pođaļe sînt blăń skurće, pusă în rînd pista grînḑîļi puoduluĭ la bîrnarĭață — šindre su kratke daske, redom zakovane preko tavanskih greda na brvnari ◊ pođaļiļi a fuost astrukaće ku vro doa źeĭće đi pomînt, da đi žuos uńi ļ-a vîruit în alb, da alțî nu, șî ĭaļe a fuost ńegriće đi fum — šindre su bile pokrivene sa jedno dva prsta zemlje, a s donje strane neki su ih krečili u belo, a drugi ne, i one su bile crne od dima ◊ pođaļiļi avut la o parće žgĭab, fakut ku vižlă, đi sî puată sî kalśe una pi alta — tavanske šindre su na jednoj strani imale žljeb, izdubljen rendom ćošterom, da bi mogle da najašu jedna na drugu [Por.] ∞ puod | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5255 | ponćiș | ponciș | подмукао | ponćiș (ponćișă) (mn. ponćiț, ponćișă) [akc. ponćiș] (prid.)(pril.) — podmukao, namćorast ◊ așa muĭare ponćișă n-a măĭ vaḑud lumĭa — tako podmuklu ženu još svet nije video ◊ s-a uĭtat ponćiș unu la altu așa đi mult đi tuoț a ginđit kă o sî sa ĭa đi gît — gledali su se podmuklo tako dugo da su svi mislili da će se uhvatiti za gušu [Por.] ∞ ponćur | | [Vidi] |
|
|
|
| 3386 | pripaș | pripas | печеница | pripaș (mn. pripașurĭ) [akc. pripaș] (i. m.) — (nutr.) obredna pečenica, obično prase pečeno na ražnju koje gost nosi na svadbeni ručak kao dar ◊ pripașu ĭe friptură đi pi frigare — „pripaš” je pečenje sa ražnja ◊ pripaș sa kĭamă șî purśelu or mńelu kare ĭe adîns lasat sî sa taĭe șî sî sa frigă pi frigare đi vro nuntă, or đi vro alta visaļiĭe — „pripaš” se zove i prase ili jagnje koje je namenski ostavljeno da se kolje i ispeče na ražnju za neku svadbu ili za neko drugo veselje [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5864 | provindut | revândut | препродат | provindut (provindută) (mn. provinduț, provinduće) [akc. provindut] (prid.) — preprodat ◊ provindut ĭe fiĭe śe śe ĭe kumparat đi la unu șî ĭe vindut la altu — preprodato je bilo šta što je kupuljeno od jednog i prodato drugome [Por.] ∞ vinđe | | [Vidi] |
|
|
|
| 3248 | puća | putea | моћи | puća (ĭuo puot, ĭel puaće) [akc. puća] (gl.) — moći, biti sposoban ◊ să veđem, om puća rîđika aĭa numa nuoĭ, or sî măĭ katăm pi vrunu — da vidimo, hoćemo li moći da dignemo to sami, ili da potražimo još nekog ◊ puot, nu puot, aĭa mi, alta nuĭe — mogu, ne mogu, to mi je, drugo nema ◊ śe sa puaće, sa puaće, śe nu sa puaće, nu sa puaće, șî gata — što se može, može, što se ne može, ne može, i gotovo [Por.] ◊ nu poś să vin kă mis bolnăv [akc. bolnăv] — ne mogu doći jer sam bolestan (Mustapić) [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2163 | pula-bĭelśi | rodul-pământului | козлац | pula-bĭelśi [akc. pula-bĭelśi] (i. ž.) — (bot.) kozlac (Arum maculatum) ◊ pula-bĭelśi ĭe buĭađe kare krĭașće pin buźak pi lînga apă — kozlac je biljka koja raste po budžaku pored reke ◊ buĭađa l-aĭ nuoștri aĭ batrîń n-a fuost đi alta trĭabă, numa-n ĭa sî vadă kum o să fiĭe birekĭetu pi vara śe vińe — biljka našim starima nije služila za drugo, nego da po njoj gataju kakav će biti rod u toku narednog leta ♦ / pula-bĭelśi — (dosl.) (vulg.) belčin kurac ♦ sin. ruodu-pomîntuluĭ — rod zemlje; berićet [Por.] ◊ pula-bĭelśi or ruodu-pomîntuluĭ dă șî pi ļivĭeḑ, samînă la frunḑă ku drîgaviĭu, șî kînd ńi duśam dupa drîgaviĭ, aĭ batrîń sa rîđa đi fĭaće kare n-a șćut să ļi kunuaskă — kozlac ili zemljin rod raste i po livadama, lišćem podseća na zelje, i kada bismo išli po zelje, stari su se podsmevali devojkama koje nisu umele da ih razlikuju (Plavna) [Pad.] ∞ pulă | | [Vidi] |
|
|
|
| 5343 | pupa | pupa | љубити | pupa (ĭuo pup, ĭel pupă) [akc. pupa] (gl. p. ref.) — ljubiti ◊ baĭatu ku fata mare sa pupă kînd prind drag unu đe altu — momak i devojka se ljube kad zavole jedno drugo ♦ sin. saruta [Buf.][Tim.] ♦ dij. sin. țuka [Por.] ∞ pup | | [Vidi] |
|
|
|
| 3324 | putrîvit | potrivit | погодан | putrîvit (putrîvită) (mn. putrîviț, putrîviće) [akc. putrîvit] (prid.) — pogodan; dobro urađen; pogođen; potrefljen; usklađen ◊ aĭ batrîń a șćut să aļiagă luok putrîvit đi sapat borđiĭu — stari su znali da izaberu pogodno mesto za kopanje zemunice ◊ a țasut bun, ma n-a do șćut să aļiagă fărburĭ putrîviće, kă nu mĭarźe tuota farba una ku alta — dobro je tkala, ali nije najbolje umela da odabere usklađene boje, jer ne ide svaka boja jedna s drugom [Por.] ∞ putrîvi | | [Vidi] |
|
|
|
| 5226 | puzanarĭ | buzunar | џеп | puzanarĭ (mn. puzanare) [akc. puzanarĭ] (i. s.) — džep na odeći ◊ puzanarĭ ĭe un fĭeļ đi pungă kusută pi țuală în kare sa țîn mîńiļi kînd ĭe frig, or kĭesu ku bań, or alt marunțîș — džep je vrsta kese ušivene na odeći u koju se drže ruke kad je hladno, ili kesa s novcem, ili druge sitnice ◊ puzanarĭ guol — prazan džep ◊ puzanarĭu lu toĭa — tuđi džep ◊ puzanarĭ la pîntaluoń — džep na pantalonama ◊ puzanarĭu lu burkă — džep kaputa ♦ var. pîzanarĭ, păzînar; (Tanda: pazanarĭ, păznarĭ) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5576 | reklă | reclă | џемпер | reklă (mn. rekļe) [akc. reklă] (i. ž.) — džemper ◊ rekla ĭeste țoala ku mîńeś kare să împļećeșće đin lînă, šî să poartă kând ĭe frig — džemper je odeća sa rukavima koja se plete od vune, i nosi se kad je hladno ◊ sînt doă feluri đe rekļe, una ĭe la bumbi şî să înkeptură înăinće, şî alta ĭe ku gură šî să îmbrakă pistă kap — ima dve vrste džempera, jedna sa dugmetima i zakopčava se spreda, a druga sa otvorom i navlači se preko glave [Pad.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4040 | rîapiđe | repede | брзо | rîapiđe [akc. rîapiđe] (pril.) — brzo, hitro, žurno ◊ ĭ-a spus sî mĭargă rîapiđe, da ĭel sa traźe ka śĭața — rekli su mu da ide brzo, a on se vuče kao magla ◊ unu mĭarźe rîapiđe, da altu șî măĭ rîapiđe đikît ĭel — jedan ide bzo, a drugi ide brže od njega ♦ sin. ĭuta [Por.] ∞ rîpeḑî | | [Vidi] |
|
|
|
| 3495 | rîkai | râcâi | чепркати | rîkai (ĭuo rîkîĭ, ĭel rîkîĭ) [akc. rîkai] (gl. p.) — (onom.) a. (o živini i pticama) čeprkati, kopkati, grepsti tlo da se što iskopa ◊ gaińiļi rîkîĭe ku gĭarîļi pin građină, maĭka kată rîme — kokoške čeprkaju kandžama po bašti, valjda traže gliste b. (o čoveku) površno kopati ◊ n-a putut altfĭeļ, numa s-a pus să rîkîĭe ku mîń-ļi guaļe pomîntarĭu đi pi lînga rîdaśină, șî kumva do skoasă buĭađa întrĭagă đin pomînt — nije mogao drugačije, nego je počeo da čeprka golim rukama zemljište oko korena, i nekako je uspeo da izvuče celu biljku iz zemlje ◊ nu ći plaćiașće să rîkîĭ ka pasîrĭa, numa să rađiś krampu ku tuota pućarĭa, șî să-l înțăpĭ în pomînt pănă-n dîržală — ne plaća te da čeprkaš ko ptica, nego da zamehneš krampom iz sve snage, i zabiješ ga u zemlju do držalja ♦ sin. rîmuĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4046 | rîndaș | rândaș | помељар | rîndaș (mn. rîndaș) [akc. rîndaș] (i. m.) — pomeljar, redaš ◊ rîndaș ĭe uom kare are rînd la muară, șî maśină kînd vińe rîndu luĭ — pomeljar je čovek koji ima udeo u vodenici, i melje kad dođe njegov red ◊ rîndaș are rînd la muară kă aźutat kînd ĭa s-a fakut, or a kumparat rîndu đi la alt rîndaș — pomeljar ima red na vodenici jer je pomagao pri njenoj izgradnji, ili je red kupio od drugog pomeljara [Por.] ∞ rînd | | [Vidi] |
|
|
|
| 4045 | rînđi | rândi | ређати | rînđi (ĭuo rînđesk, ĭel rînđașće) [akc. rînđi] (gl. p. ref.) — ređati, slagati redom ◊ sa rînđașće śeva kînd sa puńe-n rînd unu dupa altu, or unu pi altu — ređa se nešto kad se stavlja redom jedno za drugim, ili jedno na drugo ◊ ļamńiļi supt șupă nu sînt rînđiće kalumĭa — drva pod šupom nisu dobro složena [Por.] ∞ rînd | | [Vidi] |
|
|
|
| 3485 | ruabă | roabă | колица | ruabă1 (mn. ruabe) [akc. ruabă] (i. ž.) — (tehn.) kolica ◊ ruabă ĭe karuț đi ļemn ku o ruată mikă đinainće, ku kotur mik la mižluok, șî ku doĭ kraś la urmă, kare iĭ țîń in mîń kînd trăbe să-npinź ruaba — drvena kolica su kolica sa jednim točkom spreda, sa malim sandukom na sredini, i sa dve drške pozadi, koje držiš rukama kada guraš kolica ◊ ku ruaba a dus ĭarbă đi puorś, a karat tuor pi luok, ș-a dus alt tovar kare a fuost grĭeu đi dus în șîaļe — kolicima se vozila trava za svinje, razvozilo se đubre po njivi, i vozio se drugi teret koji je bio težak da se nosi na leđima ♦ sin. (inov.) karuță [GPek] ◊ ruaba đi ļiemn a fuost grĭa șî ĭa, da șî lukru kare s-a lukrat ku ĭa, kă ruata ĭ-a fuost pusă đipartat înainće, șî tuota greotaća a kaḑut pi pućarĭa uomuluĭ — drvena kolica bila su sama teška, kao i posao koji se sa njima radio, jer je točak bio stavljen daleko napred, pa je sav teret padao na snagu čoveka (Rudna Glava) ♦ var. roabă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3357 | săčerar | săcerar ? | српарник | săčerar (mn. săčerarĭ) [akc. săčerar] (i. m.) — (tehn.) srparnik, nosač srpova ◊ săčeraru ĭe fakut dim lemn ka kruča, kare pe părțili amîndoă are găurĭ să sa bađe săčerli ku vîrfurli în năuntru, să nu sa taĭe ala kare ăl duče — srparnik je izrađen od drveta kao krst, koji na oba kraka ima rupe u koje se umeću srpovi sa vrhovima unutra, da se ne bi posekao onaj koji ga nosi ◊ în săčerar s-a țînut săčerli — u srparniku su se držali srpovi ◊ kînd s-a dus la săčerat, săčeraru pănă la lok l-a dus vrun baĭat pe čumag pe umere — kad se išlo na žetvu, srpalnik je do njive nosio neki momak na štapu preko ramena ◊ kînd s-a furșit ku săčeratu, săčerli ĭară s-a-ntors în săčerar și l-a dus la kasă și l-a atîrnat în lok unde s-a țînut și alta marfă de lukrat în kîmp — kada je žetva bila gotova, srpovi su se vraćali u srparnik koga su donosili kući i kačili ga na mesto gde su se čuvale i druge poljoprivredne alatke [Tim.] ∞ sîśarat | | [Vidi] |
|
|
|
| 4384 | sik | sâc | чик | sik! (uzv.) — čik! uzvik čikanja ◊ sik! sik! nu puoț să-m faś ńimik! — čik! čik! ne možeš mi ništa! ◊ sik dakă kućeḑ! — čik ako smeš! ◊ kopilu kare sikîĭe pi altu, dă ku pumnu-n pumn kînd ḑîśe „sik”, ș-așa đi dîdauorĭ — dete koje čika drugog, udara pesnicom o pesnicu kad kaže "čik", i tako dvaput [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4692 | Sîmpĭetru | Sâmpetru | Петровдан | Sîmpĭetru [akc. Sîmpĭetru] (i. m.) — 1. (kal.) Petrovdan ◊ Sîmpĭetru ĭe sîrbatuare kare sa țîńe pintru trîasńiturĭ — Petrovdan je praznik koji se svetkuje zbog groma ◊ (rel.) la Sîmpĭetru măĭ întîń sa dau đi pomană la-ĭ muorț puame kare ažuns, da kare pănă atunśa aĭ viĭ n-a kućeḑat sî manînśe — na Petrovdan se prvi put pokojnicima namenjuje voće koje je dozrelo, a koje do tada živi nisu smeli da jedu 2. (mitol.) Sveti Petar, lik iz folklora ◊ în povĭeșć rumîńešć, Sîmpĭetru puartă lupi, țîńe kĭeiļi raĭuluĭ, baće kopiĭi pîkatuoș kare a mînkat mĭară pănă la ḑîua luĭ, șî alta — u vlaškim pričama, Sveti Petar vodi vukove, drži rajske ključeve, bije grešnu decu koja su jela voće pre njegovog dana, i dr. [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4694 | sînatuos | sănătos | здрав | sînatuos (sînatuasă) (mn. sînatuoș, sînatuasă) [akc. sînatuos] (prid.) — (med.) zdrav ◊ kînd ĭe uomu sînatuos, nu-ĭ mă-ĭ trăbe alta ńimika — kad je čovek zdrav, ne treba mu više ništa drugo ♦ supr. bolnau [Por.] ∞ sînataće | | [Vidi] |
|
|
|
| 3401 | skalan | scălan | вешовка | skalan (mn. skalań) [akc. skalan] (i. m.) — 1. vešovka*) ◊ skalan sa kĭamă duauă druź đi kukuruḑ ļegaće ku gižîļi una đi alta — vešovka je veza između dva klipa kukuruza, vezana šašom jedan za drugi ◊ kukuruḑu aļes đi samînță s-a ļegat skalan șî s-a atîrnat supt strĭeșînă sî sa ușće măĭ bińe — kukuruz odabran za seme vezivao se u vešovke i kačio pod nadstrešnicu da se bolje suši 2. grozd ◊ kopiĭ stau skalan atîrnaț pi gard, șî sa uĭtă la luoptă — deca vise na ogradi okačena ko grozd, i gledaju fudbal ◊ a kuļes viĭa, da n-a dus un skalan đi strugurĭ sî đa la kopiĭ — obrao vinograd, a deci nije doneo ni vezicu grožđa ♦ sin. gramadă, șîr [Por.] ∞ kukuruḑ | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4791 | skîržîĭat | scrijelit | нашкрабан | skîržîĭat (skîržîĭată) (mn. skîržîĭaț, skîržîĭaće) [akc. skîržîĭat] (prid.) — naškraban ◊ tuot parĭaćiļi lu kasa nuauă a fuost skîržîĭat đi kopiĭ, șă nu ĭa ramas alta ńimika, numa să-l provăruĭe — sav zid nove kuće je bio naškraban od dece, pa mu nije ostalo ništa drugo nego da ga prekreči [Por.] ∞ skîržală | | [Vidi] |
|
|
|
| 2310 | smidă | smidă | шипраг | smidă (mn. smiđe) [akc. smidă] (i. ž.) — (bot.) šiprag ◊ smidă ĭe ćikarĭ đies, padurĭe ćinîră șî maruntă pin kare nu puoț merźa — „smida” je gust šiprag, mlada i sitna šuma kroz koju ne možeš ići ♦ sin. ćikarĭ [Por.] ◊ smidaku ĭe rugarĭ, kuĭbu lupiluor, dă alta nuĭe — „smidak” je trnjar, gnezdo vukova, za drugo nije (Manastirica, Mlava) [Mlava] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4685 | soțîĭe | soție | жена | soțîĭe1 (mn. soțîĭ) [akc. soțîĭe] (i. ž.) — žena, supruga, bračna drugarica ◊ muoșu avut duauă soțîĭ, a đintîń ĭ-a murit, șî s-a-nsurat ku alta muĭarĭe — čiča je imao dve žene, prva mu je umrla, pa se oženio drugom ženom [Por.] ∞ suoț | | [Vidi] |
|
|
|
| 4847 | sprînžît | sprânjit | разбацан | sprînžît (sprînžîtă) (mn. sprînžîț, sprînžîće) [akc. sprînžît] (prid.) — razbacan, raštrkan ◊ kopiĭi n-au ađet să aduńe žukariĭļi, numa ļi lasă sprînžîće đarîndu pin kasă — deca nemaju običaj da skupe igračke, nego ih ostavljaju razbacane svud po kući ◊ satu nuostru ĭe sat sprînžît, koļibiļi sînt tare đipartaće una đi alta — naše selo je raštrkano, kolibe su jako udaljene jedna od druge [Por.] ∞ sprînžî | | [Vidi] |
|
|
|
| 4709 | stražăr | străjer | стражар | stražăr (mn. stražărĭ) (i. m.) — stražar, čuvar ◊ stražărĭ ĭe uom înarmat kare pazîașće śuava đi uoț — stražar je naoružan čovek koji čuva nešto od lopova ◊ (ver.) al đi la urmă ś-a murit în sat ĭe stražărĭ la punća raĭuluĭ, șî ĭel pazîașće punća pănă nu muare alt saćan, kare ăl skuaće đi la stražă — poslednji pokojnik u selu je stražar na rajskom brvnu, i on čuva brvno dok ne umre sledeći seljanin, koji će ga smeniti na straže ◊ (ver.) raĭu are stražărĭ kare pazîașće să nu tuńe fiĭe kare, șă-l kĭamă Pîndarĭu Raĭuluĭ — raj ima stražara koji pazi da ne uđe bilo ko, i koji se zove Rajski Stražar ♦ sin. pîndar [Por.] ∞ stražă | | [Vidi] |
|
|
|
| 4255 | șćetuit | ștetuit | оштећен | șćetuit (șćetuită) (mn. șćetuiț, șćetuiće) [akc. șćetuit] (prid.) — (ret.) oštećen, kome je naneta šteta ◊ altu sa fi fuost atîta đi șćetuit ka ĭel, ĭa fi frînt uasîļi la șćetuituorĭu-la đi uom — drugi da je bio toliko oštećen kao on, polomio bi kosti toj štetočini od čoveka [Por.] ∞ șćetă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3486 | śerkatură | încercare | покушавање | śerkatură (mn. śerkaturĭ) [akc. śerkatură] (i. ž.) — (zast.) pokušavanje, isprobavanje; pokušaj, proba ◊ śarkă măĭ odată, dakă vĭeḑ kă nu-ț mĭarźe, rađikă mîńiļi đi altă śerkatură — pokušaj još jednom, ako vidiš da ti ne ide, digni ruke od daljeg pokušavanja ◊ (u izr.) śerkatură guală — uzaludan pokušaj ♦ sin. (inov.) probă, probĭală [Por.] ∞ śerka | | [Vidi] |
|
|
|
| 4098 | śińiva | cineva | неко | śińiva [akc. śińiva] (zam.) — neko ◊ dakă nu va șći ĭel, va șći śińiva altu — ako on ne bude znao, znaće neko drugi ◊ așćată să trĭakă śińiva pi drum — čeka da neko prođe putem ♦ / < śińe + va ♦ var. śińeva [Por.] ∞ śińe | | [Vidi] |
|
|
|
| 5083 | śurĭaḑă | surleață, șură | сибара | śurĭaḑă (mn. śurĭaḑă) [akc. śurĭaḑă] (i. ž.) — sibara, pastirska koliba ◊ śurĭaḑa ĭe o bîrnarĭață rotată la pomînt da askuțîtă la vîr, fakută đin tuobļe đi fagańiță, or kă đin alt ļemn kare a fuost îndamînă — sibara je jedna brvnara okrugla pri zemlji a šiljata na vrhu, napravljena od stabala bukvića, ili drugog drveta koje je bilo pri ruci ◊ în śurĭaḑă a durmit pîkurari kînd a fuost ku vićiļi la munće, da șî lumĭa alaltă kînd a trait pin zbăgurĭ — u sibarama su spavali čobani kada su boravili sa stokom u planini, a i drugi ljudi kada su živeli po zbegovima ◊ śurĭaḑa sa faśe ĭuta, șî kind lumĭa sa mută ku vićiļi, o lasă, șî la luoko-l nou fak alta — sibara se lako pravi, i kad se ljudi sele sa stokom, ostave je, i na novom mestu prave drugu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3878 | trăbui | trebuie | требати | trăbui (ĭuo trĭabe, ĭel trĭabe) [akc. trăbui] (gl.) — trebati ◊ n-ar trăbui așa să lukre — ne bi trebalo tako da radi ◊ are sînataće, nu-ĭ trĭabe alta ńimika — ima zdravlje, ne treba mi drugo ništa ◊ nu ĭ-a trăbuit aĭa — nije mu to trebalo ◊ n-are bań đ-ažuns, o sî-ĭ măĭ trăbuĭe șîmăĭ — nema dovoljno para, trebaće mu još ♦ var. trebuĭa ♦ up. trĭabă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2744 | truakă | troacă | тиква | truakă (mn. truoś) [akc. truakă] (i. ž.) — I (bot.) tikva (Lagenaria vulgaris) 1. prirodni sud za tečnost ◊ đemult n-a fuost alt vas đi apă, or đi bĭare, numa truaka, kare s-a purtat ļegată la brîu — nekad nije bilo drugog suda za vodu, ili za piće, nego se nosila tikva, vezana o pojas 2. (anat.) glava čoveka; tintara; lobanja ◊ a dat ku kapu-n parĭaće, ș-a spart truaka — udario glavom u zid, i razbio tikvu 3. (fig.) tupavko; tikvan ◊ truakă đi uom, nu-nțaļiaźe ńimika — tikvan od čoveka, ne razume ništa ♦ (demin.) trokiță II (tehn.) svetiljka, lampa ◊ truaka đi viđerat a fuost fakută đin truakă ku gît lung, unplută đi său, ku valuș đi kîńipă ka fitiļu — tikva za osvetljenje bila je napravljena od tikve sa dugim vratom, napunjena lojem i sa valjutkom od konoplje kao fitiljem ♦ up. truok [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2348 | urla | urla | урлати | urla (ĭuo urlu, ĭel urlă) [akc. urla] (gl.) — (onom.) 1. (za životinje) urlati, zavijati ◊ dîn žuaviń, urlă lupi, kîńi șî vulpiļi — od životinja, urlaju vukovi, psi i lisice ◊ kînd auḑ lupi kă urlă, să șćiĭ kă s-a apropiĭt duoĭ śopîrĭ unu dă altu, șî lupi aĭ batrîń, kare puartă śopîru sa tăĭnuĭe kum sî sa petrĭakă, da să nu sa îńiaśe — kad čuješ vukove da zavijaju, da znaš da su se dva čopora približila jedan drugom, i stari kurjaci, koji vode čopore, pregovaraju kako da se mimoiđu, a da se ne podave [Mlava] 2. (za grmljavinu) grmeti ◊ urlă-n śĭer șî trasńașe în tuaće părțîļi — grmi na nebu, i trešte gromovi na sve strane [Mlava] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 6526 | urmaș | urmaș | следбеник | urmaș (urmașă) (mn. =) (prid.) — sledbenik ◊ urmaș ĭe insă kare mĭarźe dupa alta insă kă iĭ drag đ-aĭa śe ĭa lukră — sledbenik je osoba koja ide za drugom osobom jer voli to što ona radi ♦ sin. urmarĭeț [Por.] ∞ urmă | | [Vidi] |
|
|
|
| 3915 | urmă | urmă | траг | urmă (mn. urmĭe) (i. ž.) — trag ◊ urmă ĭe sămn kare ramîńe dupa śuava śe îmblă — trag je znak koji ostaje iza nečega što se kreće ◊ la urmă — na kraju ◊ la urmă nu ļ-a ramas alta ńimika numa sî sa-ntuarkă la kasă — na kraju im nije ostalo ništa drugo nego da se vrate kući ◊ măĭ la urmă — poslednji, zadnji ◊ a ramas fara pućare, șă ažuns măĭ la urmă — ostao je bez snage, pa je stigao poslednji ◊ piurmă — kasnije, docnije ◊ nu puot akuma, vin măĭ piurmă — ne mogu sada, doći ću malo kasnije ◊ în urmă — unazad; naopako ◊ sa uĭtă în urmă, ama nu vĭađe ńimik — gleda unazad, ali ne vidi ništa ◊ tot a dat în urmă — sve je krenulo naopako ◊ đin urmă — otpozadi, odostrag ◊ kîńiļi vińe đin urmă șî će muśkă ku furiș — pas dolazi od pozadi, i ujede te kradom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5996 | ursat | ursit | предодређен | ursat (ursată) (mn. ursaț, ursaće) [akc. ursat] (prid.) — (rel.) predodređen, suđen, izabran ◊ a fuost ursată đi șoĭmań să fiĭe vrăžîtuare — predodređena je od šojmana da bude vračara ◊ luĭ ĭ-a fuost ursat să nu lukre alta ńimika, numa să aduńe la povĭeșć rumîńeșć — njemu je bilo suđeno da ne radi ništa drugo, nego samo da sakuplja vlaške priče [Por.] ∞ ursa | | [Vidi] |
|
|
|
| 3152 | veńi | veni | доћи | veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6000 | veśiĭe | vecie | вечно | veśiĭe [akc. veśiĭe] (pril.) — večno ◊ kare lasă dupa ĭel lukru ku mare dobîndă đi lume, o să traĭaskă đi veśiĭe în minća lor — ko iza sebe ostavi delo od velike koristi za ljude, živeće večno u njihovom sećanju ◊ (ver.) sa krĭađe kă uomu kînd muare nu sa pĭarđe, numa sa duśe pi alta lume unđe traĭașće đi veśiĭe în raĭ — veruje se da čovek kad umre ne nestaje, nego prelazi u drugi svet gde večno živi u raju [Por.] ∞ vak | | [Vidi] |
|
|
|
| 3238 | vilaĭt | vilaiet | свет | vilaĭt (mn. vilaĭće) [akc. vilaĭt] (i. s.) — svet; svetina ◊ s-a mîńiĭat pi parinț, a rîđikat nasu șî s-a dus în vilaĭt — naljutio se na roditelje, digao nos i otišao u svet ◊ a koluo ĭe alt vilaĭt, alta ļimbă, alt puort, alta mînkarĭe, alta lume — tamo je drugi svet, drugi jezik, druga nošnja, druga hrana, drugi ljudi ◊ iĭ s-a bat, da-n okuol s-adunat o gramadă đi vilaĭt — oni se biju, a okolo se skupila gomila svetine ♦ sin. lume, lumĭe [Por.] ∞ lume | | [Vidi] |
|
|
|
| 3732 | vinoćikă | persoană care vine | дошљакиња | vinoćikă (mn. vinoćiśe) [akc. vinoćikă] (i. ž.) — (zast.) došljakinja ◊ s-a-nsuart k-o vinoćikă đin alt sat — oženio se došljakinjom iz drugog sela ♦ var. vinośikă [Por.] ∞ veńi | | [Vidi] |
|
|
|
| 4431 | vîtama | vătăma | озледити | vîtama (ĭuo vatîm, ĭel vatîmă:vîtamĭaḑă) (gl. p. ref.) — (med.) ozlediti, povrediti, raniti ◊ lupu s-a bagat în strungă, ama kîńi s-a slubaḑît la ĭel, șî ĭel numa a vîtamat o uaĭe, alta șćetă n-ažuns sî fakă — vuk je upao u tor, ali su psi skočili na njega i on je samo povredio jednu ovcu, drugu štetu nije stigao da uradi ◊ s-a pus sî taĭe ļamńe, ĭ-a skapat kumva sakurĭa đin mîń, șî rău ĭ-a vîtamat piśuoru — počeo je da cepa drva, sekira mu se nekako izmakla iz ruku, i teško mu povredila nogu ♦ sin. fîrîma, lovi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 999 | vuorbă | vorbă | реч | vuorbă (mn. vuorbĭе) [akc. vuorbă] (i. ž.) — 1. reč, govor, razgovor ◊ vuorba nuastră — naša reč ◊ uom đi vuorbă — čovek od reči ◊ lasă vuorba — ostavlja poruku, poručuje ◊ trîmĭaće vuorbă — šalje poruku, poručuje ◊ ăl țîńe đi vuorbă — drži ga za /datu/ reč ◊ vuorbă ușuară — /o/laka reč, laž ◊ vuorbĭe mulće — brbljarije, koještarije, tračevi; uvrede; klevete ◊ altă vuorbă — druga priča ◊ vuorbă grĭa — teška reč, uvreda 2. sporazum, dogovor ◊ tăĭnuĭ ku ĭel đi lukru, ș-a ramas vuorbă sî ńi măĭ gasîm odată la mińe — pričao sam s njim o poslu, i ostao je dogovor da se nađemo još jednom kod mene ♦ sin. taĭnă 3. jezik, narečje ◊ altă vuorbă ĭe la mńamț, altfĭeļ vorbĭesk, nu-ĭ înțaļeź fara învațat — drugi je jezik kod Nemaca, drugačije govore, ne možeš da ih razumeš bez učenja [Por.] ♦ dij. var. vorbă [Kmp.] ∞ vorbi | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3015 | zîmbră | zâmbre | зазубица | zîmbră (mn. zîmbre) [akc. zîmbră] (i. ž.) — (vet.) zazubica, upala desni kod konja (Gingivitis), ili bolne izraslice na usnama goveda ◊ zîmbră ĭe buala vićilor, kînd la vită krĭesk ńișći rînḑă miś pi buḑa, șî ĭa nu puaće sî paskă ńiś sî bĭa apă — izraslica je goveđa bolest, kad govedu izrastu neke male rese na usnama, pa govedo ne može ni da pase, ni da pije vodu ◊ (med.) zîmbrîļi la vită sa ļekuĭe ku fuarfiśiļi: kum ĭaļe krĭesk, așa uomu ļi taĭe — izraslice se kod goveda leče makazama: kako one rastu, tako ih čovek seče [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2336 | znuabă | zloabă | злоба | znuabă (mn. znuabe) [akc. znuabă] (i. ž.) — 1. zloba, nedelo, zločin; spletka, intriga; smicalica ◊ bugari a fakut mare znuabe dă vrĭamĭa dă rat, da ńima nu ĭ-a suđit prăntu aĭa — Bugari su činili velika zla za vreme rata, a niko im nije sudio zbog toga ◊ nuĭe uom kum trăbe, numa faśe la znuabe, alta nu șćiĭe — nije čovek kako treba, samo pravi smicalice, drugo ne zna [Mlava] 2. (o deci) nestašluk ◊ aldrakuluĭ kopilo-sta, a krĭeskut, da nu sa măĭ lasă đi znuabe — đavolasto dete, odraslo je, a nije se manulo nestašluka (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5676 | șađa | ședea | седети | șađa (ĭuo șăđ, ĭel șîađe) [akc. șađa] (gl. n.) — 1. (o položaju) sedeti ◊ tuota ḑîua numa șîađe, nu lukră ńimika — ceo dan samo sedi, ne radi ništa ◊ nu șađa pi pomînt, kî ĭe uđiluos — nemoj sedeti na zemlji, jer je vlažna 2. (fig.) (o skladu) uskladiti, pristajati ◊ frumuos iĭ șîađe pipćenatu đ-akuma — sadašnja frizura joj lepo stoji ◊ barba nu-ĭ șîađe ńiśkum — brada mu nimalo ne stoji ◊ ĭel ĭe mik da ĭa mare, nu ļi șîađe unu ku altu — on mali a ona visoka, ne pristaju jedno uz drugo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6272 | șîr | șir | ред | șîr (mn. șîrurĭ) (i. s.) — red ◊ șîr ĭe kînd ĭe śeva rînduit în lung una dupa alta, ș-aĭa đi la ćińe în lăturĭ — red je kad je nešto poređano u dužinu jedno za drugim, to od tebe na stranu ◊ kînd în luok sapă la kukuruḑ măĭ mulț inș, tot nat ĭa kîći un șîr, șăl mînă pănă la kîpatîńu luokuluĭ — kad u njivi okopava kukuruz više osoba, svaka uzme po jedan red, i tera ga do kraja njive ♦ sin. rînd, șuk, șîrag [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6602 | șîrag | șirag | колона | șîrag (mn. șîraźe) (i. s.) — kolona, povorka ◊ kopiĭi, mĭergînd la șkuală, pin padure mĭerg șîrag unu dupa altu, kî ĭe poćaka îngustă — deca, idući u školu, kroy šumu idu u koloni jedan iz drugog, jer je staza uska ♦ sin. șîr, rînd, șuk [Por.] | | [Vidi] |
|
|