Reč albi - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
197  albi  albi  белити  albi (ĭuo albĭesk, ĭel albĭașće) [akc. albi] (gl. p. ref.) — 1. (color) beliti, bojiti u belo, izbeljivati, osvetljavati boju dodavanjem bele 2. (za tkaninu) (zast.) prati (odeća je bila od belog materijala) ◊ muĭarĭa albĭașće pînḑa — žena beli platno (tehnikom trljanja i mlaćenja, ili na vljavici) ◊ rufiļi sa albĭesk ĭarna la źer, kînd îngĭață dupa spalat — odeća se zimi beli na mrazu, kada se zaledi posle pranja 3. (za konoplju) beljenje, mlaćenje, da dobije belu boju ◊ kîńipa sa albĭașće ku śanușă — konoplja se beli pomoću pepela 4. (za dan) sviće, razdanjuje se ◊ sa albĭașće ḑîua — dan se beli, sviće 5. (za oči) oslepljuje, gubi vid ◊ albĭesk uoki, viđeriļi — postaje slabovid, slep [Por.] ∞ alb[Vidi]

Reč albi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
205  albinarĭ  albinari  пчелар  albinarĭ (mn. albinarĭ) [akc. albinarĭ] (i. m.) — (zast.) pčelar ◊ tata a fuost mare albinarĭ — otac je bio veliki pčelar ♦ up. stuparĭ [Por.] ∞ albi  [Vidi]

127  albi  albină  пчела  albi (mn. albiń) [akc. albină] (i. ž.) — (ent.) pčelaalbina ĭe o guangă mikă kare dă mńare dulśe — pčela je mala buba koja daje sladak med ◊ aĭ batrîń a țînut albińiļi în kuoșńiță, tumu înkuaśa a ĭeșît sanduśiļi — stari su držali pčele u košnicama, tek kasnije ovamo pojavili su se sanduci ◊ uom kare avut albiń mulće, ș-a lukrat ku mńarĭa, s-a kĭemat stuparĭ — čovek koji je imao mnogo pčela, i bavio se medom, zvao se stupar ♦ up. albină ursaskă [Por.]   [Vidi]

3504  albină ursaskă  bondar  бумбар  albină ursaskă [akc. albină ursaskă] (sint.) — (ent.) bumbar (Bombus terrestois)albină ursaskă ĭe guangă sîrbaćikă, ńagră, flokuasă, șî măĭ mare đi kît albina domńaskă — bumbar je divlja buba, crna, dlakava, i veća od domaće pčelealbină ursaskă faśe kuĭb pi supt pomînt — bumbar pravi gnezdo pod zemljomalbină ursaskă faśe fagurĭ ku mńare dulśe, ka șî albina domńaskă — bumbar pravi saće sa slatkim medom, kao i domaća pčela ◊ mńarĭa lu albina ursaskă a fuost mare dulśață a păkurarilor — med bumbara bio je velika čobanska poslasticaalbina ursaskă are ak ku kare muśkă ka vĭaspĭa, đi măĭ mulće uorĭ, da durĭarĭa ĭe măĭ tare đi kît alu albińiļi domńeșć — bumbar ima žaoku kojom ujeda kao osa, više puta, a bol je jači od ujeda domaćih pčela ◊ aku lu albină ursaskă nu ramîńe în muśkatură, șî ĭa dupa śe muśkă nu muare ka albina domńaskă — žaoka bumbara ne ostaje u ujedu, i on posle ujeda ne umire kao domaća pčela ◊ o kĭamă albină ursaskă kă mńarĭa iĭ măĭ đes a mînkat urșî, fînkă kuĭbu ļ-a fuost skund sapat supt pomînt — zove se medveđa pčela jer su njen med najčešće jeli medveti, pošto im je gnezdo bilo plitko ukopano pod zemljom ♦ sin. bumbarĭ [GPek] ◊ albina ursaskă are kuru galbin — bumbar ima žutu zadnjicu (Tanda) [Por.] ∞ albi   [Vidi]

206  albinuță  albinuţă  пчелица  albinuță (mn. albinuț) [akc. albinuță] (i. ž.) — (demin.) pčelica, mala pčela ◊ o albinuță mikućikă zbură pi fluare, laso, faśe șî ĭa mńiarĭe — jedna majušna pčelica sletela na cvet, pusti je, pravi i ona med ♦ var. albińuaĭkă [Por.] ∞ albi  [Vidi]

3632  albińuaĭkă  albinuţă  пчелица  albińuaĭkă [akc. albińuaĭkă] (i. m.) (ret.) ● v. albinuță [Por.] ∞ albi  [Vidi]

200  albiśuos  albicios  беличаст  albiśuos (albiśuаsă) (mn. albiśuoș, albiśuаsă) [akc. albiśuos] (prid.) — (color) beličastalbiśuasă ĭe tuata farba kare mult baće-n alb: vînît albiśuos, vĭarđe albiśuos ... — beličasta je svaka jako svetla boja: svetlo plava, svetlo zelena ... ♦ up. alburiu [Por.] ∞ alb  [Vidi]

202  albit  albit  побелео  albit (albi) (mn. albiț, albiće) [akc. albit] (prid.) — (color) pobeleo, osedeo, izbledeo ◊ rufiļi a albit la suare — rublje je izbledelo na suncu [Por.] ∞ alb  [Vidi]

203  albitură  albitură  белина  albitură (mn. albiturĭ) [akc. albitură] (i. ž.) — (color) 1. belina, beo izgled; 2. mesto obojeno u belo 3. (zast.) beli veš ♦ sin. albĭaļe [Por.] ∞ alb  [Vidi]

199  alburiu  alburiu  беличаст  alburiu (alburiĭe) (mn. alburiĭ) [akc. alburiu] (prid.) — (color) 1. beličast, ponešto beo, s belom nijansom 2. svetle boje ♦ var. albiśuos [Por.] ∞ alb  [Vidi]

926  bagram  salcâm  багрем  bagram (mn. bagramĭ) [akc. bagram] (i. m.) — (bot.) bagrem (Rabinia pseudacacia) ◊ bagramu ĭe ļiemn tarĭe, bun đi mulće trabuĭaļe — bagrem je tvrdo drvo, dobro za razne potrebe ◊ fluarĭa đi bagram ĭe bună đi albiń — bagremov cvet je dobar za pčela (medonosan) ♦ var. floran (Lubnica, Gamziograd) [Crn.] ♦ dij. var. salkim [akc. salkim] ♦ var. bagrĭem [Por.] ♦ dij. var. salkîm (Prahovo) [Kmp.] ♦ dij. sin. druog (Velika Kamenica, Grabovica) [Dun.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

666  bîz!  bâz  бзз  bîz! (uzv.) — (onom.) bzz!, onomatopeja zujanjaalbina „bîz” koļa, „bîz” koļa, zbuară đi la fluarĭe la fluarĭe — pčela „bz” ovamo, „bz” onamo, leti od cveta do cveta ♦ sin. zbîrn [Por.]   [Vidi]

663  bîzai  bâzâi  зујати  bîzai (ĭuo bîzîĭ, ĭel bîzîĭe) [akc. bîzai] (gl.) — (onom.) 1. zujati ◊ bîzîĭe bîza, albina, gargauńiļi, muska șî țînțarĭu — zuji muva, pčela, stršljen i komarac 2. (fig.) gluvarаti, gubiti vreme, besplosličiti ◊ n-are alt lukru, numa bîzîĭe pin sat — nema druga posla, nego zuji (gluvara) po selu ♦ (augm.) bîzuańe [Crn.] ◊ kopiļe, nu-m bîzîi pĭ-aśiĭa, ka muska — dete, nemoj mi tu zujati kao muva [Por.] ∞ bîz!  [Vidi]

1351  dîraśiță  drăcilă ?  притискавац  dîraśiță (mn. dîraśiț) [akc. dîraśiță] (i. ž.) — (ent.) pritiskavac, osica (? Poloster gallica ili Allantus cinctus) ◊ dîraśiță ĭe o guangă mikă, ńagră, ku ăripĭ ka muska, ńiś albină, ńiś vĭaspĭe, kare vara, pin zapușală, kînd ći trĭaśe apa, sa bagă supt kimĭașă, șî uomu kînd śarkă ku mîna s-o skuată, or s-omuare, ĭa-l muśkă așa đi rîău đi-ĭ sa-m pare kî l-a-nbrukat ku fĭer fĭerbinće — pritiskavac je mala buba, crna, sa krilcima kao muva, ni osa, ni pčela, koja leti, kada je zapara, kad te probije znoj, ulazi pod košulju, i čovek kada pokuša rukom da je izvadi ili ubije, ona ga ujede tako gadno da mu se čini da su ga uboli vrelim gvožđem (Rudna GLava) ♦ dij. var. dalaśița ◊ dalaśița mușkă numa pĭ-aĭ ļenuoș, k-aĭ vrĭańiś lukră, miśkă tuoata vrĭamĭa, șî muska-ĭa nu puaće sî sa prindă đi iĭ — pritiskavac ujeda samo lenjivce, jer vredni ljudi rade, mrdaju sve vreme pa ta muva ne može da se uhvati za njih (Debeli Lug) [GPek]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2665  gîrlugă  gârliţă  дивља гуска  gîrlugă (mn. gîrluź) [akc. gîrlugă] (i. ž.) — (ornit.) divlja guska (Anser anser, Anser albifrons, Anser minutus) ◊ gîrlugă ĭe pasîrĭe, gîskă sîrbaćikă — „grluga” je ptica, divlja guska (Rudna Glava) ◊ trĭeku un șuk đi gîrluźi, vińe vrĭamĭa rîa — prođe jato divljih gusaka, ide loše vreme (Tanda) [Por.] ◊ trĭek gîrluźiļi pi sus, fug đi vrĭamĭa rîa — lete „grluge” nebom, beže od lošeg vremena (Bučje) [Crn.] ∞ gîskă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5933  împistrit  împistrit  украшен  împistrit (împistrită) (mn. împistriț, împistriće) [akc. împistrit] (prid.) — ukrašen, šaren ◊ kînd a fuost nuauă, kimĭașa a fuost tuată împistrită, ama đi vrĭame a albit la suare — kad je bila nova, košuljma je bila sva ukrašena, ali je vremenom izbledela na suncu ♦ var. înpistrit [Por.] ∞ împistri  [Vidi]

4156  ĭaskă  iască  труд  ĭaskă (mn. ĭaske) [akc. ĭaskă] (i. ž.) — (mik.) trud (Fomes fomentarius) ◊ ĭaska sa faśe đin burĭaće kare krĭașće pi fag șă-l kĭamă kopitarĭ— trud se pravi od gljive koja raste na bukvi i koja se zove „kopitar” ◊ ĭaska ĭe kopitarĭ taĭat în parśaļe, șă uskat bińe la suare — trud je „kopitar” isečen na komade i dobro osušen na suncu ◊ ku ĭaskă uskată șî ku amnarĭu șî krĭamińa tutunźiĭi aprins lula ku tutun — suvim trudom, ognjilom i kremenom pušači su palili lulu sa duvanom ◊ ku ĭaskă aprinsă albinari afumă la albiń — upaljenim trudom pčelari dime kod pčela ♦ up. kopitar, ĭaskă galbi [Por.] ∞ burĭaće  [Vidi]

2313  lastav  albinărel  пчеларица  lastav (mn. lastavi) [akc. lastav] (i. m.) — (ornit.) pčelarica (Merops apiaster) ◊ zburară lastavi șî ńi zatriră albińiļi — doleteše pčelarice, i zatreše nam pčele ◊ am omarît lastavi dă la stupi — ubio sam pčelarice sa pčelinjaka [Mlava] ♦ dij. sin. priguruĭ [Rečica, Stig] ◊ priguruĭu sa kuĭbaḑă prîn găurĭ, fakuće în pomînt muaļe, măĭ đes în taĭatura drumuluĭ, unđe drumu taĭe țărmu — pčelarica se gnezdi u rupama, napravljenim u mekoj zemlji, najčešće u usecima puta, gde put proseca breg [Stig]  [Vidi]

28  mamaļigă  mămăligă  качамак  mamaļigă (mn. mamaļiź) [akc. mamaļigă] (i. ž.) — kačamak, vrsta jela od kuvanog kukuruznog brašna ◊ la noĭ să fače mămăļigă ďe porumbĭ ď-aĭ albikod nas se pravi kačamak od belog kukuruza ◊ mămăļiga s-a mesťekat înainťe în kăldărușe în vatră — kačamak se ranije mešao u kotliću na ognjištu ♦ var. mămăļigă [Kmp.] ♦ dij. sin. koļașă [Por.] ∞ koļașă   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3182  mńare  miere  мед  are (i. ž.) — 1. (nutr.) med ◊ mńarĭa fak albińiļi — med prave pčele ◊ mńarĭa ĭe măĭ mare dulśață — med je najveći slatkiš [Por.] ◊ (med.) la bubuoń sa puńe mńarĭe đi stup, mestakată ku fańină đi uorḑ — na čir se stavlja pčelinji med, pomešan sa ječmenim brašnom (Osnić) [Crn. ] 2. smola sa voćki ◊ prunu faśe mńare, kare lumĭa o manînkă, kî ĭe dulśe — šljiva pravi smolu koju ljudi jedu, jer je slatka ♦ var. mńiare [Por.] ♦ dij. sin. kļeĭ (Ranovac) [Mlava] ♦ dij. var. mĭere (Majdanpek) [Buf.] 3. šećer ◊ s-a dus kopilu în sat sî kumpirĭe kîta mńarĭe, sî fak vro dulśață đi prînḑ, șî înga nu ĭe — otišlo je dete u selo da kupi malo šećera, da napravim neki slatkiš za ručak, i još ga nema (Osnić) [Crn.]   [Vidi]

3044  păr  păr  коса  păr2 (mn. pĭerĭ) [akc. păr] (i. m.) — (anat.) kosa, dlaka na glavi ◊ ĭ-a albit păru đin kap, a înkarunțît — pobelela mu je kosa na glavi, osedeo je ◊ pļeșîu, fara păr pi kap — ćelav, bez kose na glavi ◊ păru puorkuluĭ — svinjska dlaka ◊ supțîrĭe ka păru đin kap — tanko kao vlat kose sa glave ◊ a fuost rușîńe suokru să vadă păru lu nuora ćinîră, șî ĭa întra ĭel ńiśkînd n-a fuost đispurpađită — bilo je sramota da svekar vidi kosu mlade snajke, i ona pred njim nikada nije išla razbrađena ♦ var. pîăr [Por.]  [Vidi]

3857  ponou  polen  полен  ponou1 (mn. ponoave) [akc. ponou] (i. s.) — (bot.) (zast.) polen ◊ ponou ĭe pulbur galbin kare-l fak fluoriļi primovara, da albińiļi ăl adună đi mńare — polen je žuti prah koji prave cvetovi u proleće, a pčele ga sakupljaju za med [Por.]  [Vidi]

3404  stup  stup  кошница  stup (mn. stupĭ) [akc. stup] (i. m.) — košnica ◊ stup đi albiń a fuost înpļećit đi kurpiń, șî ļipit ku morśilă — košnica za pčele bila je ispletena od lijana, i oblepljena blatom ◊ uomu kare a țînut stupĭ măĭ mulț, ș-a fakut mńare multă, s-a kĭemat stuparî — čovek koji je imao više košnica, i pravio mnogo meda, zvao se pčelar ♦ sin. kuoșńiță ♦ sin. tîrnă (Tanda) ♦ up. stupină, prisakă [Por.]  [Vidi]

4793  stuparĭ  stupar  пчелар  stuparĭ (mn. stuparĭ) [akc. stuparĭ] (i. m.) — pčelar ◊ stuparĭ ĭe uom kare țîńe mulț stupĭ ku albiń — pčelar je čovek koji drži mnogo košnica sa pčelama ♦ sin. (zast.) albinarĭ [Por.] ∞ stup  [Vidi]

3405  stupină  stupină  пчелињак  stupină (mn. stupiń) [akc. stupină] (i. ž.) — (zast.) pčelinjak ◊ luoku unđe s-a țînut stupi ku albiń đemult s-a kĭemat stupină — mesto gde su se držale košnice sa pčelama, zvalo se nekad „stupina” ◊ vuorba stupină s-a pĭerdut đin taĭnă, a ramas numa pin ńișći đeskînćiśe đi dragusta, unđe sa ḑîśe „kum traźe albina la stupină, așa să tragă kutare șă kutare la famĭaĭa-ĭa la kare sa đeskîntă” — reč „stupina” se izgubila iz govora, ostala je samo u nekim ljubavnim bajalicama, gde se kaže „kako pčela vuče svome pčelinjaku, tako nek tom i tom bude privlačna osoba kojoj se baje” [Por.] ∞ stup  [Vidi]

3406  tîrnă  târnă  трмка  tîrnă (mn. tîrńe) [akc. tîrnă] — 1. (zast.) trmka, košnica za pčele ◊ tîrnă bătrîńaskă đi albiń ku vîru askuțît, împļećită đi nuĭaļe șî ļipită ku morśilă — starinska trmka za pčele šiljatog vrha, ispletena od pruća i oblepljena blatom ♦ up. stup, kuoșńiță 2. korpa pletara ◊ tîrnă ĭe vas împļećit đi nuĭaļe đi salkă, ku fund tare șă gura largă, đ-adunat la bukaće đi pi kîmp — korpa pletara je sud ispleten od vrbovog pruća, sa jakim dnom i širokim otvorom, za sakupljanje poljskih plodova ◊ tîrnă đe kuļes — korpa za berbu ◊ tîrnă đi dus pi mînă — ručna korpa ♦ sin. kutariță [Por.] ∞ stup  [Vidi]

3534  trîntur  trântor  трут  trîntur (mn. trînturĭ) [akc. trîntur] (i. m.) — trut 1. (ent.) mužjak pčele ◊ trîntur ĭe albuna voĭńiśaskă — trut je mužjak pčele ◊ trînturu n-are ak — trut nema žaoku 2. (fig.) lenčuga, gotovan ◊ traĭașće ka trînturu, nu lukră ńimika, iĭ vińe tuot pi đi gata — živi kao trut, ne radi ništa, sve mu dolazi na gotovo [Por.] ∞ albi  [Vidi]

3190  urđińiș  urdiniș  лето  urđińiș1 (mn. urđińișurĭ) [akc. urđińiș] (i. s.) — (tehn.) leto, otvor na košnici ◊ urđińiș ĭe gaura la kuoșńiță, or la sanduk, pi kare tună șî ĭasă albińiļi — leto je otvor na košnici, ili sanduku, kroz koji ulaze i izlaze pčele ♦ var. urđinatuare [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź